Partneri
Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog
Članak: Love all, serve all: intervju s Isaacom Tigrettom, Ana Jergovi�
Pitanje je kako �e se svijet dalje mijenjati? Vjerojatno onako kako se mijenjao do sada! Pogledajmo prirodu - sve u prirodi podlo�no je ciklusu ro�enja i smrti, svaka biljka, svako bi�e, svaki planet. Svi se mi nalazimo u krugu umiranja i ra�anja: ljudi i �itave civilizacije - od Mezopotamije do drevnih civilizacija, Rimljana i Grka - svaka je do�ivjela svoje zvjezdane trenutke da bi zatim zapala u dekadenciju i propast. A iz pepela se uvijek ra�a Feniks. Regeneracija zahtijeva prethodno uništenje. A kakav �e oblik i razmjeri tog uništenja biti.... to doista ne mogu re�i.
AJ: Koja je uloga biznisa u toj promijeni? Mo�e li poslovni svijet pozitivno utjecati na sveop�u krizu duha budu�i da ju je on stvorio?
IT: Biznis predstavlja "ma� s dvije oštrice": s jedne strane veoma je mo�an a s druge je izvor velikih problema. Pomogao je da novac zarobi ljude a biznismeni ga sada doniraju u humanitarne svrhe hine�i "društveno odgovorno poslovanje". Misle da �e ih društvo zbog toga voljeti i poštovati. Smiješno! Biznis poti�e mayu i predstavlja glavnu komponentu cjelokupne slagalice koja uništava prirodu i društvo. Pitanje je mo�e li takav entitet pokrenuti promjenu.
Al Gore, dragi prijatelj iz djetinjstva (rasli smo vrata do vrata), ve� kao mladac po�eo se baviti politikom na strani "zelenih". Financijski sam ga oduvijek podr�avao a Al je donirani novac, oko 20 milijuna US$, ulo�io u znanstvenu opremu i istra�ivanje biosfere. Jednoga dana, negdje prije 18 godina, nazvao me iz Washingtona da bi mi poru�io: "Isaac, ne�eš vjerovati... biosfera nestaje. Do 2040. godine sve �e nestati!"
"Kako to misliš?" upitao sam ga u panici. "To�no tako kako sam ti rekao. Na ovoj planeti �ivi previše ljudi pa se proizvodnja hrane posve komercijalizirala i postala veliki biznis. Dobar urod tra�i korištenje pesticida a pesticidi truju podzemne vode vodoopskrbnog sustava. Zemlja je stoga uglavnom zatrovana a za nekih tridesetak godina voda �e tako�er biti zatrovana. Desit �e se katastrofa: ljudi �e umirati jer ne�e biti �iste vode. S druge strane freoni koje opse�no koristimo u industrijskoj proizvodnji dodatno �e pove�ati rupe na ozonskom omota�u. A to nije sve. Najve�a opasnost dolazi od promjena u oceanima na po�etku hranidbenog lanca. Ako planktoni uginu, a sve govori da �e baš tako biti, u roku od 5 godina nestat �e sva druga �iva bi�a iz oceana! Budu�i da 50% svjetske populacije direktno ovisi o hrani iz oceana jasno je što to zna�i!"
Al je skrenuo pa�nju svjetske javnosti na sve te probleme i za to dobio Nobelovu nagradu. Me�utim, nikoga za to nije briga - baš zbog biznisa koji je unajmio neke druge "stru�njake" da smiruju ljude i govore im da situacija uop�e nije takva. Biznismeni se isklju�ivo brinu o sebi i o svojoj firmi. Nije ih briga za cjelinu. Brinu se za kvartalne prihode i profitabilnost. Fu�ka se njima za globalno zatopljenje, ozonske rupe i sli�ne gluposti!
