Partneri
Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog
Članak: Dijalog: osnovne smjernice, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett
Zalaganje autora ovog teksta upravo za ovakvu formu dijaloga nastalo je kroz seriju razgovora zapo�etih 1983. godine na kojima smo propitivali tezu Davida Bohma da je glavni uzrok beskona�nih kriza �ovje�anstva sveprisutni nesklad u procesu ljudskog razmišljanja. U godinama koje su slijedile pokrenuli smo mnoge razgovore i seminare u razli�itim zemljama i me�u razli�itim grupama ljudi koji su lagano poprimali formu dijaloga.
Istra�ivanje nam je kristalno jasno ukazalo da dijalog predstavlja mo�no sredstvo pomo�u kojeg bolje razumijemo funkcioniranje misli i razmišljanja. �injenica je da �ivimo u svijetu u cijelosti stvorenom putem ljudskog djelovanja, dakle, putem ljudskih misli i razmišljanja. Zgrada u kojoj �ivimo, automobil kojeg vozimo, jezik kojim govorimo, nacionalne granice, sustavi vrijednosti, pa �ak i ono što smatramo "direktnom percepcijom vlastite realnosti" u svojoj suštini uvijek je tek manifestacija procesa razmišljanja ljudskih bi�a. Shvatili smo da prona�i trajna rješenja za široki spektar problema današnjice jednostavno nije mogu�e bez iskrenog i dubokog istra�ivanja ovih fenomena.
Rije� "misao" ne koristimo samo u kontekstu proizvoda našeg svjesnog intelekta ve� joj pridodajemo osje�aje, namjere i �elje. Rije� "misao" tako�er sadr�i suptilnu, uvjetovanu manifestaciju nau�enog koja nam omogu�ava da pridodamo smisao nizu odvojenih scena u filmu ili da protuma�imo apstraktne simbole na cestovnim znakovima zajedno s tacitnim, neverbalnim procesima koji se koriste u stjecanju osnovnih mehani�kih vještina poput vo�nje bicikla. "Misao", u svojoj suštini i u kontekstu ovog teksta, aktivni je odgovor sje�anja u svakoj fazi ljudskog �ivota. Cjelokupno znanje �ovje�anstva stvoreno je, iskazano, preneseno, transformirano i primijenjeno u mislima.
Kako bi dalje pojasnili pristup, tvrdimo da je mogu�e, �ak i uz neznatno pove�anje pozornosti, uvidjeti da ono što nazivamo "racionalnim razmišljanjem" jesu uglavnom odgovori uvjetovani i usmjereni prethodnim mislima. Ako pa�ljivo promotrimo "realnost" ne mo�emo a da ne vidimo kako se ona sastoji od zbirke koncepcija, sje�anja i refleksija obojenih našim osobnim potrebama, strahovima i �eljama, limitiranim i izobli�enim jezi�nim ograni�enjima kao i naslije�enim povijesnim, seksualnim i kulturološkim navikama. Iznimno je teško odstraniti navedene komponente i biti siguran je li naša percepcija - ili sve ono što o njoj mislimo - ispravna.
Situacija postaje još slo�enija ako znamo da misao vješto skriva ovaj problem od naše neposredne svijesti te uspijeva stvoriti osje�aj koji nas navodi da pomislimo kako je naš na�in tuma�enja realnosti jedini razumni na�in na koji se realnost mo�e tuma�iti. Zato je neobi�no va�no razviti kvalitetna sredstva i metode za usporavanje te zatim motrenje misaonog procesa u tijeku.
�ovjekovo fizi�ko tijelo raspola�e takvim sposobnostima što se ne bi moglo re�i i za misli. Podignemo li ruku znamo da to svjesno �inimo, da ruku ne podi�e neka druga osoba nego mi sami. To se naziva propriocepcija. Svjesni smo nekih tjelesnih aktivnosti u trenutku kada se one doga�aju no takva nam sposobnost u domeni razmišljanja nedostaje. Primjerice, obi�no ne uspijevamo zamijetiti kako na naš odnos prema drugoj osobi zna�ajno utje�u naše misli i osje�aji o nekoj tre�oj osobi koja se sli�no ponaša ili sli�no izgleda kao druga osoba s kojom ulazimo u odnos. Umjesto toga, unaprijed pretpostavljamo da odnos prema drugoj osobi direktno izvire iz njezinog trenutnog ponašanja. Problem je u tome što nam je za uo�avanje takvog nesklada potrebna razina pozornosti (svjesnosti) kojom rijetko kada raspola�emo.
