Partneri
Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog
Članak: Dijalog: osnovne smjernice, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett
Zašto nam je dijalog potreban?
Dijalog se bavi stvaranjem prostora i uvjeta koji podr�avaju nastajanje takve vrste pozornosti. Dijalog omogu�ava prikazivanje misli i zna�enja te tako pogoduje stvaranju neke vrste kolektivne propriocepcije ili trenutnog odra�avanja:
1. Sadr�aja misli,
2. Manje o�itih dinami�kih struktura koje tim mislima upravljaju.
Opisano iskustvo proces dijaloga osigurava na pojedina�noj ali i na kolektivnoj razini. Svaki slušatelj u poziciji je odgovoriti svakom govorniku i ostatku grupe te im na taj na�in prenijeti vlastita gledišta na iznesene pretpostavke, na implikacije iznesenih pretpostavki ali i na zna�ajne ali izostavljene teme. Dijalog osigurava sudionicima priliku da preispitaju predrasude i karakteristi�ne obrasce u pozadini svojih misli, stavova, uvjerenja i odabranih �ivotnih uloga. Tako�er omogu�ava razmjenu novoste�enih uvida.
Rije� "dijalog" izvedena je iz rije�i "dia" koja zna�i "kroz, putem, tijekom" i rije�i "logos" koja zna�i "rije�" ili preciznije "zna�enje rije�i". Prema tome, slika koja dobro opisuje proces dijaloga asocira na rijeku zna�enja koja te�e me�u sudionicima i kroz sudionike. Broj sudionika dijaloga ni�im nije ograni�en. Štoviše, mogu�e je upustiti se i u dijalog sa samim sobom. No, oblik dijaloga koji preporu�amo odnosi se na grupu od dvadeset do �etrdeset osoba koje sjede i razgovaraju u krugu.
Spoznaju o va�nosti takvog dijaloga pronalazimo u zapisima o lovcima sakuplja�ima koji su se sastajali radi razgovora, bez prethodno dogovorenog dnevnog reda ili prethodno definirane svrhe sastanka, u grupama od dvadesetak �lanova. Usprkos tome, �ini se da su takvi sastanci osiguravali i poja�avali neku vrstu kohezivne povezanosti ili zajedništva koja je zatim sudionicima omogu�avala da "znaju" što se od njih o�ekuje bez nekih posebnih instrukcija ili verbalne interakcije. Drugim rije�ima, ono što mo�emo nazvati "koherentna kultura zajedni�kog smisla" izranjala je iz same grupe što je dokaz postojanja posebnog oblika zajedništva u drevnim kulturama, prije nego što je tehnologija po�ela posredovati naše iskustvo �ivu�eg svijeta.
Dr. Patrik de Mare, psihijatar iz Londona, izu�avao je i primjenjivao drevne metode u modernim uvjetima �ivota. Istra�ivanja su okupljala grupe sli�nih veli�ina nakon �ega je doktor zaklju�io kako osnovne uzroke svih "bolesti" moderne civilizacije treba tra�iti na društveno-kulturalnoj razini te da manje grupe mogu poslu�iti kao mikrokulture za daljnja istra�ivanja koje odli�no prezentiraju izviru�e slabosti cjelokupne civilizacije. Mi smo proširili njegova razmišljanja o dijalogu jer smo naglasili temeljnu ulogu misli i razmišljanja u stvaranju i odr�avanju takvog stanja.
