Kao mikrosvijet šire kulture, dijalog omoguďż˝ava razotkrivanje širokog spektra raznih odnosa. Osvješďż˝uje utjecaj društva na pojedinca i pojedinca na društvo. Nadalje, pokazuje nam na koji se naďż˝in stjeďż˝e i gubi moďż˝ te na koji naďż˝in raširena i nezamijeďż˝ena sustavna pravila tvore našu kulturu. No, dijalog se najviše od svega bavi razumijevanjem dinamike kojom se misli koriste kako bi pojmile takve povezanosti.

Dijalog se ne bavi promišljenim nastojanjima koja ciljaju na izmjenu ili promjenu ponašanja. Takoďż˝er se ne bavi usmjeravanjem sudionika prema prethodno determiniranom cilju. Svaki takav pokušaj iskrivit ďż˝e i zamagliti proces koji dijalog istraďż˝uje. Usprkos tome, promjene se uvijek dogaďż˝aju jer se promatrana misao posve drugaďż˝ije ponaša od neopaďż˝ene misli. Dijalog tako postaje prigoda za slobodnu igru misli i osjeďż˝aja unutar dubljeg i opďż˝enitijeg smisla. Svaka tema moďż˝e se ukljuďż˝iti dok se niti jedan sadrďż˝aj ne bi trebao iskljuďż˝iti. Dijalog koji se odvija po navedenim naďż˝elima prava je rijetkost u našoj modernoj kulturi.


Svrha i smisao dijaloga

Ljudi se obiďż˝no sastaju radi zabave ili izvršenja nekog odreďż˝enog zadatka. U oba sluďż˝aja radi se o unaprijed utvrďż˝enoj svrsi. Za razliku od toga, dijalog ne podrďż˝ava bilo kakvu unaprijed odreďż˝enu svrhu izvan istraďż˝ivanja i otkrivanja dubina kolektivnog smisla. Opisani proces u pojedinim sluďż˝ajevima zabavan je i prosvjetiteljski jer dovodi sudionike do novih uvida i ukazuje im na postojeďż˝e probleme. No, u ranoj fazi razvoja dijalog obiďż˝no frustrira.

Nemir i dosada lako se javljaju u grupi ljudi kada ona nije voďż˝ena u nekom predodreďż˝enom smjeru, te kada je pozvana da svoje vrijeme i paďż˝nju posveti zadatku koji na prvi pogled nema jasnog cilja. Takvi osjeďż˝aji pojedine ďż˝lanove ďż˝esto navode na razbijanje grupe radi preuzimanja kontrole da bi grupi dali usmjerenje. No, ako grupa nastavi s provoďż˝enjem dijaloga prethodno nezamijeďż˝ena svrha obiďż˝no se sama razotkriva. Snaďż˝ne emocije izlaze na vidjelo u pratnji pozadinskih misli. ďż˝lanovi grupe zauzimaju ďż˝vrste pozicije što dovodi do polarizacije tima. Sve navedeno dio je procesa dijaloga. Svi opisani fenomeni podrďż˝avaju dijalog i odrďż˝avaju ga u stalnom kreativnom pokretu osiguravajuďż˝i mu tako širenje u nove domene.

U skupini od dvadeset do ďż˝etrdeset ljudi iznimna frustracija, bijes, konflikti ili neke druge poteškoďż˝e ďż˝esta su pojava. No, u takvoj grupi takve emocije relativno se jednostavno kontroliraju. Štoviše, sliďż˝na iskustva se tada postavljaju u fokus istraďż˝ivanja kao posebni "meta-dijalog" kako bi se još kvalitetnije pojasnio primarni dijalog.