Partneri
Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog
Članak: Dijalog: osnovne smjernice, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett
S razvojem senzibiliteta i iskustva polako nastaje percepcija zajedni�kog smisla. U okvirima te nove percepcije ljudi po�inju shva�ati da nisu usmjereni "jedni protiv drugih". Pove�ano povjerenje me�u �lanovima grupe - kao i povjerenje u sam proces - vode ka slobodnom izra�avanju ina�e skrivenih misli i osje�aja. Konsenzus se ne name�e a konflikt ne izbjegava. Pojedinac ili podgrupa nikada ne dolaze u poziciju dominacije zato što se svaka pojedina tema, pa tako i problem dominacije ili podlo�nosti, uvijek prihva�aju u razmatranje.
Sudionici ubrzo uvi�aju da su uklju�eni u neprekidno promjenjiv i stalno razvijaju�i "prostor zajedni�kog smisla". Gradi se zajedni�ka svijest koja zatim omogu�ava dostizanje nove razine kreativnosti i uvida koje nisu dostupne pomo�u tradicionalnih interakcija. Tako se otkriva novi aspekt dijaloga kojeg Patrik de Mare naziva "koinonia", pojam kojeg bismo mogli definirati kao "impersonalno �lanstvo". Pojam koinonia se koristio kod opisivanja ranog oblika Atenske demokracije kada su se slobodni muškarci sastajali da bi donosili odluke o upravljanju gradom.
Budu�i da dru�enje zapravo predstavlja iskustvo, dru�enje polagano postaje prioritetno u odnosu na sadr�aj konverzacije. To je zna�ajni trenutak u procesu dijaloga, trenutak pove�ane koherentnosti kada grupa postaje sposobna nadi�i vlastita percipirana ograni�enja i u�i u nova podru�ja spoznaje. No, to je tako�er i trenutak kada se grupa mo�e opustiti, zadovoljna dostignutim uzvišenim iskustvom. Tada se dijalog �esto poistovje�uje s nekim oblicima psihoterapije.
Sudionici obi�no pokušavaju zadr�ati grupu na okupu radi o�uvanja osje�aja ugode, sigurnosti i pripadnosti koji prate to iskustvo. Sli�an tome je osje�aj zajedništva koji se �esto dosti�e na grupnim terapijama ili radionicama team buildinga.
Onkraj takve to�ke u procesu nalazi se daleko zna�ajnija i suptilnija sfera kreativnosti, inteligencije i razumijevanja koja se dosti�e isklju�ivo ustrajnim inzistiranjem na procesu preispitivanja te shodno tome, riskiranjem da se iznova u�e u kaoti�ni prostor neizvjesnosti.
