Partneri
Tema mjeseca: qLife No.8: Dijalog
Članak: Dijalog: osnovne smjernice, David Bohm, Donald Factor, Peter Garett
2. Brojevi
Optimalna grupa za u�inkovito prakticiranje dijaloga sastoji se od dvadeset do �etrdeset osoba okrenutih jedan prema drugom, licem u lice, dok sjede u krugu. Upravo takva veli�ina omogu�ava nastajanje i promatranje razli�itih podgrupa i subkultura koje sudjeluju u razotkrivanju kolektivnog djelovanja misli, što je veoma va�no jer su razlike me�u spomenutim subkulturama �esto neprepoznati uzro�nici neuspješne komunikacije i konflikta. S druge strane, manje grupe pate od pomanjkanja raznolikosti koja je neophodna da bi se razotkrile navedene tendencije te op�enito gledano, naglasak uvijek stavljaju na prijateljske i obiteljske uloge i odnose.
Autori ovog teksta u praksi su radili i s ve�im grupama od šezdeset i više osoba. Velike grupe tra�e formiranje koncentri�nih krugova kako bi svi sudionici sjedili okrenuti jedan prema drugome. U postavi od šezdeset ljudi proces dijaloga postaje nezgrapan i te�ak za vo�enje. U�esnici u drugom redu automatski se postavljaju u podre�eni polo�aj a mogu�nost sudjelovanja zna�ajno se umanjuje.
Potrebno je napomenuti da pojedini sudionici u dijalogu �esto i opse�no govore dok se drugi suo�avaju s problemom javnog nastupa pred grupom. Vrijedno je stoga podsjetiti da pojam participacija ima dvojako zna�enje: imati udjela i sudjelovati. Slušanje je u najmanju ruku jednako va�no kao i govorenje. Tihi i mirni sudionici protekom vremena obi�no po�inju sve više sudjelovati u dijalogu dok u isto vrijeme dominantni sudionici sve manje i manje govore.
3. Trajanje
Da bi se razvio u svojoj punini, proces dijaloga zahtijeva vrijeme. Obzirom da predstavlja neuobi�ajeni na�in sudjelovanja u grupi, dijalog zahtijeva uvodno pojašnjenje kako bi se u�esnicima pojasnio smisao procesa. No, �ak i uz jasno uvodno pojašnjenje, po�etak razgovora obi�no u grupi uzrokuje konfuziju, frustraciju, zabrinutost i stalno preispitivanje sudionika o tome da li ispravno sudjeluju u procesu. Optimisti�no je pretpostaviti da �e proces dijaloga dovesti do ozbiljnijih pomaka i dubljih uvida ve� na prvoj radionici. Va�no je stoga istaknuti da dijalog zahtijeva upornost i konzistentnost u primjeni.
Prilikom organizacije dijaloških sastanaka korisno je unaprijed dogovoriti trajanje. Tako�er je korisno odrediti osobu koja �e brinuti da se dogovoreni period ne prekora�i. Iskustvo nam kazuje da je optimalno vrijeme za provo�enje jednog dijaloškog sastanka 2 sata. Premorenost sudionika u situacijama prekora�enja tog vremenskog perioda zna�ajno umanjuje njihovu efektivnost. T-grupe se �esto koriste tzv. maratonskim radionicama koje koriste premorenost da bi slomile ko�nice sudionika. Dijalog se, za razliku od T-grupa, više bavi istra�ivanjem i otkrivanjem društvenih konstrukcija i ko�nica koje utje�u na našu komunikaciju a manje s njihovim zaobila�enjem.
