Što se grupa ďż˝ešďż˝e sastaje to se dubina i sadrďż˝ajnost istraďż˝ivanog podruďż˝ja poveďż˝avaju. Dijaloški sastanci obiďż˝no se vikendom provode. U sluďż˝aju veďż˝eg broja sukcesivnih sastanaka predlaďż˝emo minimalno jedan vikend pauze izmeďż˝u dva sastanaka kako bi se osiguralo vrijeme za pojedinaďż˝nu kontemplaciju, reflektiranje i razmišljanje. Ne postoji neko posebno vremensko ograniďż˝enje koje bi se odnosilo na grupu u procesu dijaloga. No, bilo koje pravilo koje fiksira ili pak institucionalizira proces u suprotnosti je s temeljnim duhom dijaloga. S druge strane, dijalog je uvijek otvoren prema promjeni ďż˝lanstva, rasporeda ili drugih oblika implicitne krutosti koji se ďż˝esto javljaju.


4. Vo�enje

Dijalog je prije svega razgovor meďż˝u jednakima i tu nema mjesta za kompromis. Svaki pokušaj kontrole dijaloga od strane autoriteta, bez obzira kako paďż˝ljivo primijenjen, ometat ďż˝e slobodnu igru misli i delikatnih, suptilnih osjeďż˝aja "u nastajanju". Dijalog je podloďż˝an manipulaciji i u isto vrijeme apsolutno s njome nekonzistentan. U dijalogu nema mjesta za hijerarhiju.

Usprkos tome, u ranoj fazi dijaloškog procesa labavo je vodstvo ipak potrebno kako bi se sudionicima objasnile suptilne razlike izmeďż˝u dijaloga i drugih oblika grupnog rada. Organizator bi trebao ukljuďż˝iti najmanje jednog a po moguďż˝nosti i dvoje moderatora. Njihova se uloga odnosi na povremeno detektiranje problematiďż˝nih situacija ili drugim rijeďż˝ima, na pomaganje u procesu kolektivne propriocepcije bez upotrebe nasilja ili manipulativnih trikova. Lideri sudjeluju na isti naďż˝in kao i drugi ljudi. Vodstvo bi se trebalo, kada se za to ukaďż˝e potreba, provoditi u formi voďż˝enja iz pozadine povlaďż˝enjem iz te uloge što je prije moguďż˝e.

Opisani prijedlog ne zamjenjuje iskusnog moderatora. Sugeriramo da ga sudionici zajedniďż˝ki proďż˝itaju prije prvog dijaloškog sastanka kako bi svi zajedno krenuli u proces na istim osnovama.