5. Sadr�aj
Bilo koja tema zanimljiva sudionicima mo�e poslu�iti za po�etak dijaloga. Nadalje, vrlo je va�no da sudionici u dijalogu obznane svoje osje�aje ako ih pojedina tema uznemiruje ili ako misle da se ne uklapa u tijek dijaloga. Vrijedi pravilo: nema ograni�enja na vrstu sadr�aja.
�esto se doga�a da po završetku dijaloških sastanaka sudionici jasno izraze nezadovoljstvo i frustraciju. Upravo taj sadr�aj predstavlja plodno tlo za pomicanje dijaloga u dublje sfere smisla i koherencije, onkraj površnosti "grupnog razmišljanja", pristojnosti ili konverzacije na poslovnom ru�ku.
Dijalog u postoje�im organizacijama
Do sada smo primarno govorili o dijalogu koji okuplja pojedince razli�itih struka, znanja i iskustava. No, dijalog je i veoma vrijedno sredstvo pomo�u kojeg djelatnici mogu zna�ajno unaprijediti i obogatiti kreativnost organizacije u kojoj rade.
U tom slu�aju situacija se drasti�no mijenja. �lanovi postoje�e organizacije ulaze u dijaloški proces s unaprijed definiranim vezama i odnosima. Vjerojatno postoji i neka unaprijed odre�ena hijerarhija kao i potreba za zaštitom: kolega, timova ili organizacijskih odjela. Jednako tako vjerojatno postoji i strah od otvorenog iznošenja misli koje bi se mogle protuma�iti kao prijetnja osobama na višim pozicijama ili pak kao prijetnja ustaljenim normama prevladavaju�e kulture. Karijera ili društvena prihva�enost sudionika dijaloga mo�e se ugroziti zbog sudjelovanja u procesu koji naglašava transparentnost, otvorenost, iskrenost, spontanost i duboki interes za druge osobe stvaranjem novih podru�ja osjetljivosti koja se ve� dugo u organizaciji prikrivaju.
U postoje�oj organizaciji dijalog bi trebalo zapo�eti istra�ivanjem sumnji i strahova koje �e sudjelovanje u procesu dodatno oja�ati. Nadalje, potrebno je odrediti po�etnu temu koja �e se kasnije suptilno proširivati ili napuštati. Takav se pristup razlikuje od pristupa korištenog u radu s grupom koja se po prvi puta sastaje i u kojoj se sudionici poti�u na iznošenje bilo koje po�etne teme.