Nakon ova dva primjera jasno je zašto u nas postoji kriza proaktivnosti koja ujedno zna�i krizu poduzetništva, krizu stvaralaštva, inoviranja, uspjeha i uvo�enja promjena. Kao prvo, postoji predrasuda da su svi koji uspiju zapravo negativci. Uspješan si, poduzetan i bogat, sigurno tu nešto ne štima. Trudiš li se i boriš punim srcem, sigurno imaš ne�asne i nepoštene namjere i gledaš samo svoju korist. Kao drugo, nema razumijevanja za pogreške pa se poduzetnim pojedincima nakon propasti ideje ili pothvata teško pru�a nova prigoda.
Svjetska iskustva pokazuju da se ve�ina velikih poslovnih ili politi�kih karijera izgradila tek nakon (niza) neuspjeha, ali su pojedinci imali snage uzdi�i se iz pepela, nau�iti iz poraza i krenuti dalje, bez obzira na sve. Kao tre�e, u nas nije na cijeni sklonost riziku. Svi bi rado uspjeli, ako uspjeh do�e sam od sebe, investirali bi tu�i kapital, radili projekte dr�avnim novcem, pokretali sigurne inicijative uz politi�ku podršku, ali bi se mali broj usudio staviti vlastitu imovinu i sudbinu pod hipoteku i krenuti u neizvjesnost. Bolji je vrabac u ruci nego golub na krovu, ka�e ziheraška poslovica.
Savjet za proaktivne potpuno je suprotan: Ništa se ne�e dogoditi samo od sebe, zato poduzimajte i planirajte! Usudite se! Greške su sredstvo u�enja! Tko ne riskira, ne�e niti profitirati!
Kad je neki gr�ki vladar, spremaju�i se zaratiti sa sna�nom susjednom zemljom, zapitao proro�icu Pitiju kakav �e biti ishod borbe, ona mu odgovori: Kreneš li u rat, uništit �eš mo�no kraljevstvo. Ohrabren proro�anstvom, vladar navali na susjeda, ali bude teško pora�en. Vratio se u proro�ište jadikuju�i da je Pitija pogriješila. No proro�ica re�e: Bila sam u pravu. Zar posljedica rata nije upravo ono što sam predvidjela, propast tvog mo�nog kraljevstva?
Rekli smo da su na�ini na koje se ljudi odnose prema budu�nosti razli�iti. Neki se reaktivno nadaju, a drugi nastoje definirati dugoro�nu strategiju, kvalitetno planirati budu�nost i predvi�ati što bi se moglo dogoditi, ovisno o trendovima u okru�enju. Takvi se trude biti dobro informirani o svemu što smatraju va�nim, nastoje prognozirati promjene koje �e se dogoditi i predvidjeti njihov utjecaj na sebe pa, u skladu s tim, planiraju akcije koje �e poduzimati.
Poznati heroj drugog svjetskog rata, ameri�ki general Patton, obi�avao je govoriti: Dobar plan kojeg imamo danas, bolji je od savršenog plana koji �emo izraditi sutra.