Kreativnost i mediji

Igor Weidlich Igor Weidlich, diplomirani novinar iz Zagreba koji je novinarski zanat brusio prvo u Vijencu, a kasnije u Vjesniku. Moďż˝e ga se pronaďż˝i i u Jet Set Magazinu te Playboyu, a kreativna crta otjerala ga je i u kazališne vode. Kreativnost, analitiďż˝nost i sistematiďż˝nost u radu doveli su ga pod kapu Indigo komunikacija gdje mu je misija svoje iskustvo i znanje staviti u sluďż˝bu odnosa s javnošďż˝u.

Ima li u medijima mjesta za kreativnost? Koliko smo se danas udaljili od onih ideala zbog kojih su se mnogi, voďż˝eni gotovo djeďż˝jom nevinošďż˝u, upustili u ďż˝rvanj novinarstva? Na neka je pitanja teško odgovoriti tek površnim analizama. Moďż˝da one nisu ni potrebne, moďż˝da je potreban tek taj subjektivni osjeďż˝aj jesmo li zadovoljni onime što nam mediji pruďż˝aju i naďż˝inom na koji nam to pruďż˝aju, bilo da samo primamo te silne informacije, ili smo dio sustava koji ih plasira. No, osjeďż˝aj stvara neku novu sliku, lišenu iluzija, a dobrim dijelom lišenu i svijetlih perspektiva.

Još prije nego što sam uopďż˝e odluďż˝io obrazovati se za tu plemenitu profesiju koja mi je mogla dati svu moďż˝ svjetske sile, nisam svoju buduďż˝u struku povezivao ni sa ďż˝im negativnim, a jedna premisa koja je stalno stršala i vezala se uz svijet novinarstva svakako je bila – kreativnost. Danas, ne toliko kasnije, s tek oko desetak godina profesionalnog novinarskog i uredniďż˝kog rada, stvarnost više ne izgleda tako bajno, a kreativnost je postala iluzija, nešto ďż˝emu se brojni kolege vole obratiti s podsmijehom. Ne tvrdim da je kreativnost postala nepoďż˝eljna, nego za nju jednostavno nekako više nema toliko mjesta u svakodnevnom svijetu balansiranja izmeďż˝u zadatih medijskih obrazaca, bezvoljnosti, loših plaďż˝a... Jednom rijeďż˝ju, kad se radi po principu "ne talasaj... " ako ďż˝eliš posao za koji si se obrazovao, onda je rezultat i više nego oďż˝it. Tako da nije teško novinaru danas svako samoinicijativno "talasanje" staviti u stranu, ostaviti za neka bolja vremena.


Mediji o kreativnosti

Gdje se onda smjestila kreativnost u medijima? U stvari, prije nego što se razmotri mogu li novinari i mediji danas uopďż˝e biti kreativniji i kako, valjalo bi sagledati i kako mediji sami doďż˝ivljavaju kreativnost, je li im takva informacija uopďż˝e bitna. Jer, mora se priznati da kreativnost baš i nije nešto što ďż˝e puniti novinske stupce, nešto što ďż˝e se naďż˝i na naslovnicama velikih portala. "Kreativno" bi se u veďż˝ini sluďż˝ajeva moglo izjednaďż˝iti s "pozitivno", a "pozitivno" baš i ne prolazi na trďż˝ištu.

Naša poznata psihologinja Mirjana Krizmaniďż˝ nedavno mi je u jednom intervjuu rekla da ne moďż˝e pojmiti kako nogomet kroniďż˝no uspijeva dobiti sate i sate televizijskog ili po nekoliko stranica tiskanog prostora u medijima, dok naši zlatom nagraďż˝eni mladi inovatori po povratku s meďż˝unarodnih natjecanja dobiju tek usputnu crticu. S druge strane, rekla je, nitko ne piše ni o roditeljima tih mladih kreativnih ljudi, o tome kako su ih odgajali pa da mediji moďż˝da ukaďż˝u na neke uzore i primjere. No, o roditeljima i privatnom ďż˝ivotu svakog psihopata i kriminalca medijskog prostora - na bacanje. "Zar mi ne ďż˝elimo odgajati poštene i radišne ljude, struďż˝njake, zar zaista ďż˝elimo odgajati ubojice?", upitala je.