qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Dani kreativnosti i inovativnosti

Članak: Kreativnost i mediji, Igor Weidlich

download PDF



A kad si je po�eljela dati oduška i letjeti na krilima slave, uzela ne nešto više novca i po�ela promovirati isklju�ivo jednu tvrtku. Što se dogodilo? Izgubila je kredibilitet. Komentari su postali negativni, pretplatnici su po�eli odlaziti, gledanost padati, oglašiva�i se povla�iti. Brzo je shvatila grešku, sabrala se i opet po�ela raditi na kvaliteti, i na kraju je vratila svoje gledatelje.

Pri�a se �ini trivijalnom? Medijski nebitnom? I kakve to veze na kraju ima s kreativnošï¿½u, pitat �e neki, kad je rije� o obi�noj šminki i promociji bi�uterije? No, ima veze. Jer, bila rije� o šminki ili ne, rije� je o informaciji, o ne�emu što je neposredno došlo do recipijenata, koji su pak sami ocijenili isplati li im se ili ne tu informaciju primiti. Ništa nije lakše nego na YouTubeu kliknuti na drugi video i onaj prošli zaboraviti u samo nekoliko sekundi. Ako je naša studentica (a sada više nije ni bitno je li uop�e svoj studij završila) �eljela svoj komadi� medijskog prostora morala se potruditi da se odr�i, morala je u�iti na greškama, bila je odgovorna sebi i svom radu, svojoj snala�ljivosti, svojoj kreativnosti. Na kraju, radila je ono što voli, i od toga još mogla i pristojno �ivjeti. A koliko je to medijski bitno razumjet �e oni koji vode velike medijske ku�e i znaju što zna�e brojke – ako na milijune pregleda nekog videa u danu mogu ostati ravnodušni, onda su završili krivi fakultet. No, jedino što mogu u ovom slu�aju jest gristi nokte, jer svi ti milijuni sad pripadaju nadobudnoj studentici koja je odlu�ila iskoristiti besplatan medijski prostor.

Naravno, ne radi se tu samo o internetu, danas mo�emo vidjeti da u medijskom prostoru pre�ivljavaju i, primjerice, tiskane publikacije koje se specijalizirane, poznaju i poštuju svoju publiku, i nikad ne zapostavljaju svoj razvoj i inovacije. Uostalom, ne treba podcijeniti ni velike medijske ku�e koje upravo svojim specijaliziranim izdanjima dr�e dobre dijelove tr�išta. Rutinsko svaštarenje sve se rje�e isplati jer ne donosi kvalitetu ni vrijednost. S druge strane, isti�em nove medije jer, na primjer, poznata autorica i komunikacijski strateg Judy Lubin ka�e da novi mediji poma�u masama da lakše prepoznaju ono što je kreativno i vrijedno i tako pomognu u daljnjoj raspravi i distribuciji tih sadr�aja.

Nitko ne o�ekuje da sad svi moramo po�eti gledati video uratke o umjetnim trepavicama, ili o kvaliteti Hello Kitty sjajila za usne, no moramo se zapitati ho�emo li uskoro mo�i pogledati i pretplatiti se na dnevnu politi�ku analizu nekog nezavisnog stru�njaka, ili na vremensku prognozu najoriginalnijeg meteorologa u javnom medijskom prostoru? Ho�emo li mo�i dobiti svoju dozu dnevnih informacija kojima vjerujemo, koje osobno smatramo relevantnima, koje dolaze od nezavisnih specijaliziranih pojedinaca ili grupa? Trendovi polako pokazuju da je to itekako mogu�e, jer ako mogu kreativci koji nemaju veze s novinarstvom, što tek mogu kvalitetni novinari, ljudi koji poznaju struku, a koji sve �ešï¿½e "otpadaju" kao višak iz velikih medijskih korporacija, novinari �ija kreativnost �eka da ju se napokon "pusti s lanca"? A internet je danas dostupan gotovo svima...

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna