Uvodnik: qLife No. 16: DRU�TVO ZNANJA

Marko Luďż˝iďż˝ Marko Luďż˝iďż˝, urednik i ďż˝lan uprave struďż˝nog ďż˝asopisa qLife i portala Quantum21.net.

Iako ga Peter Drucker prvi puta spominje davne 1969. godine, sve do prijelaza 20. u 21. stoljeďż˝e društvo znanja bilo je relativno nepoznatim pojmom. Meďż˝utim, tada je Druckerova koncepcija - prvo u svijetu, a potom i u Hrvatskoj - postala vruďż˝om temom struďż˝ne javnosti i medija ostavši takvom do danas. Gotovo da nema dana da nešto ne ďż˝ujemo, pogledamo ili proďż˝itamo o "Hrvatskoj u 'društvu znanja'".

Razgovarajuďż˝i meďż˝u sobom, s partnerima, klijentima i drugim dionicima, u redakciji portala Quantum21.net i ďż˝asopisa qLife i sâmi smo se nebrojeno puta dotakli društva znanja, sve dok kolega nedavno nije upitao: "Ljudi, što 'društvo znanja' uistinu jeste?" Iako se njegovo pitanje na prvu ruku ďż˝inilo neumjesnim buduďż˝i da, naravno, svi mi jako dobro znamo o ďż˝emu se tu radi, tijekom dijaloga na vidjelo su izašli razliďż˝iti mentalni modeli što nas je ponukalo da se uhvatimo prouďż˝avanja literature i dovelo do interesantnih spoznaja.

Shvatili smo naime kako društvo znanja u svojim umovima izjednaďż˝ujemo s ekonomijom znanja što je pogrešno, buduďż˝i da je potonji termin uďż˝eg opsega te pored ostalog zapravo predstavlja tek jedan od elemenata šireg pojma društva znanja. Dok se ekonomija znanja bavi tek jednom vrstom znanja, tzv. "djelatnim znanjem" (eng. knowledge "to do"), društvo znanja takav pristup smatra preuskim jer iz razmatranja izuzima kljuďż˝nu kategoriju "kvaliteta ďż˝ivota". Dok se ekonomija znanja bavi generiranjem i apliciranjem znanja radi stvaranja novih proizvoda i usluga koji osiguravaju nova trďż˝išta, te inovacijama koje pojeftinjuju postojeďż˝u proizvodnju i poveďż˝avaju produktivnost, društvo znanja ide šire i kaďż˝e: "U redu, radi se o gospodarskim temeljima zajednice. No, što je s drugim kategorijama poput kulture, osobnog rasta pojedinca, sigurnosti, demokratizacije, globalizacije i univerzalizma znanja i obrazovanja?" Dok se ekonomija znanja fokusira na korištenje tehnologije i masovnu proizvodnju znanja radi stvaranja vrijednosti u cjelokupnom ekonomskom vrijednosnom lancu, društvo znanja usmjerava se na osiguranje visoke kvalitete ďż˝ivota i visoke razine sigurnosti ďż˝ivota svih ďż˝lanova zajednice. Rijeďż˝ju, ekonomija znanja moďż˝e se dizajnirati i izgraďż˝ivati dok se društvo znanja mora ďż˝ivjeti.

Društvo znanja zapravo predstavlja novu vrstu društva u nastajanju koju neki struďż˝njaci nazivaju postkapitalizmom. U tom novom društvu osnovni ekonomski resursi - ili ekonomskim rjeďż˝nikom reďż˝eno "osnovna sredstva proizvodnje" - prestaju biti kapital i prirodni resursi (u ekonomskoj terminologiji "zemlja" i "rad"). Osnovni ekonomski resurs postaje znanje. Produktivna alokacija "kapitala" i "rada" – kljuďż˝na poluga bilo klasiďż˝ne, marksistiďż˝ke, kejnezijanske ili neoklasiďż˝ne ekonomske teorije – prestaje biti osnovnom aktivnošďż˝u stvaranja novih vrijednosti radi toga što se nove vrijednosti sada stvaraju iskljuďż˝ivo poveďż˝anjem produktivnosti inovacijama, odnosno primjenom znanja u radu.