Hrvatska u dru�tvu znanja

Marc Luyckx Ghisy Marc Luyckx Ghisy, doktor znanosti, matematiďż˝ar, filozof iteolog, ďż˝lan World Business Academy. Marc je direktno suraďż˝ivao s predsjednicima Europske komisije, prvo s Jacquesom Delorsom, a kasnije sa Jacquesom Santerom kao ďż˝lan grupe za "Napredna istraďż˝ivanja" zaduďż˝ene za preispitivanje etiďż˝ke, kulturalne, religijske i politiďż˝ke dimenzije stvaranja Europske Unije u kontekstu promjene svjetonazora i svitanja "društva znanja".

Još uvijek se dobro sjeďż˝am te davne 1994. godine kada je Jacques Delors, tadašnji predsjednik Europske Komisije, naredio Grupi za napredna istraďż˝ivanja kojoj sam i sâm tada pripadao, da istraďż˝i recentne trendove u svijetu te potom napiše "Bijelu knjigu o rastu, konkurenciji i zapošljavanju - izazovi i putovi u 21. stoljeďż˝e". Nakon godina napornog rada, u tom znaďż˝ajnom dokumentu po prvi je puta zakljuďż˝eno kako se "...Europa hitro kreďż˝e od industrijskog prema 'društvu znanja'". U skladu s time, grupa je izradila poseban program koji je sadrďż˝avao razliďż˝ite inovativne mjere i aktivnosti koje je trebalo implementirati na podruďż˝jima porezne politike, edukacije i obrazovanja te redizajna tradicionalnog modela rasta.

Potom su u Lisabonu, na sastanku Europskog vijeďż˝a u oďż˝ujku 2000. godine, ďż˝elnici vlada i drďż˝ava ďż˝lanica Europske unije postigli dogovor o zajedniďż˝kom strateškom cilju prema kojemu bi "...EU do 2010. godine trebala postati najkonkurentnijim i najdinamiďż˝nijim gospodarstvom svijeta koje ďż˝e biti utemeljeno na znanju, odrďż˝ivog gospodarskog rasta, najveďż˝e stope zaposlenosti i snaďż˝ne gospodarske i socijalne kohezije". Radi postizanja tog cilja usvojena je tzv. Lisabonska strategija, odnosno Lisabonska agenda, s programom koji povezuje kratkoroďż˝ne politiďż˝ke inicijative sa srednjoroďż˝nim i dugoroďż˝nim gospodarskim reformama zagovarajuďż˝i što hitriju izgradnju "društva znanja" . Ta strategija, koja se dalje razvijala na sljedeďż˝im sastancima Europskog vijeďż˝a, zasniva se na ovim segmentima:

1. Gospodarski segment, kojim se priprema tranzicija prema konkurentnom, dinamiďż˝nom i na znanju zasnovanom gospodarstvu. Naglasak je na potrebi stalnih prilagodbi promjenama u informacijskom društvu te u poticanju razvoja i istraďż˝ivanja.

2. Socijalni segment je usmjeren na modernizaciju europskoga socijalnog modela koji bi se trebao dostiďż˝i poveďż˝anim ulaganjima u ljudske resurse i oštrom borbom protiv socijalne iskljuďż˝ivosti. Od drďż˝ava ďż˝lanica oďż˝ekuje se snaďż˝no investiranje u obrazovanje i osposobljavanje te provoďż˝enje aktivne politike zapošljavanja ďż˝ime se olakšava izgradnja gospodarstva utemeljenog na znaju, kljuďż˝ne sastavnice "društva znanja".

3. Ekološki segment je naknadno usvojen na sastanku Europskog vijeďż˝a u Göteborgu u lipnju 2001. godine, a upozorava na ďż˝injenicu da gospodarski rast treba uskladiti s razumnim korištenjem prirodnih resursa.