�ivjeti i raditi u današnjoj kompleksnoj, kontinuirano promjenljivoj i me�uzavisnoj poslovnoj okolini u svakome od nas pobu�uje va�na pitanja:
1. U kojoj nas mjeri tradicionalni alati i poslovni modeli podr�avaju?
2. Kako uskladiti lijepe rije�i ("ljudi su naše najve�e bogatstvo") s bilancom u kojoj se isti iskazuju kao pasiva i trošak?
U današnje vrijeme ve�inom vjerujemo kako ljudi zaista jesu naše najve�e bogatstvo, da znanje i inteligencija doista jeste klju�nom konkurentskom prednošï¿½u poduze�a, da etika i eti�ki principi zaista utje�u na stvaranje vrijednosti te da kultura zaista jeste klju�nim �imbenikom uspjeha organizacije. Usprkos tome, uhva�eni smo u "zlatne lisice" biznisa, financijskih i ekonomskih modela i okvire koji nas stalno usmjeravaju u pogrešnom pravcu. Koliko dugo još mo�emo tolerirati nesklad izme�u naših izjava o tome što nam je va�no i stvarnosti u kojoj stari financijski i ekonomski modeli svakodnevno odre�uju naše odluke?
Pa�ljivim promatranjem mo�emo uo�iti da je ve�ina poslovnih i ekonomskih modela u uporabi kao i menad�erskih alata, ostatak industrijskog doba. Stalno se susre�em s frustriranim liderima i menad�erima koji uvijek iznova pokušavaju upotrijebiti upravlja�ke alate i metode koji u novoj ekonomiji jednostavno ne funkcioniraju. Vrijeme je da se pozabavimo posve druga�ijom vrstom pitanja.
Preispitivanje starih metoda
Stru�njaci su nove uvjete gospodarenja nazvali razli�itim imenima: nematerijalna ekonomija, ekonomija znanja, ekonomija iskustva ili pak ekonomija ideja. Bez obzira kako ih nazivali, novi uvjeti gospodarenja zahtijevaju usvajanje potpuno novih pravila poslovanja, korjenito preispitivanje korporativnih vrijednosti i poslovnih modela. U me�uvremenu, razvili su se novi pristupi stvaranju vrijednosti:
1. Intelektualni kapital (intellectual capital),
2. Dodana vrijednost znanja (knowledge value added),
3. Sustav uravnote�enih ciljeva (balanced scorecards).
Navedeni novi pristupi manji su dio cjelokupnog spektra najrazli�itijih promjena poslovnih i ekonomskih modela još od doba Industrijske revolucije. Analiti�ke metode koje trenutno koristimo nisu dostatne za razumijevanje kompleksnih procesa stvaranja vrijednosti u okvirima nove ekonomije.