Sanja Gu� : Profesore Pavuna, u posljednje vrijeme �esto nailazimo na vaša promišljanja o znanosti, gospodarstvu i �ivotu op�enito. O�ito je da vas mediji vole i da su zainteresirani za vaše stavove. Što biste odmah na po�etku, "umjesto uvoda" u ovaj intervju, poru�ili �itateljima qLifea?
Davor Pavuna : Odmah na po�etku �elio bih re�i da odustanu od daljnjeg �itanja ovog teksta smatraju li da ovu zemlju vode najbolji i najsposobniji ljudi, zato što �u ih kritizirati. S druge strane, ako su spremni za nove uvide koji �e ih potaknuti na promišljanje i preispitivanje, neka nastave dalje. Budu�i da Hrvatska vrvi genijalcima, nitko se ne treba a priori slagati sa mnom. Neka svatko kriti�ki promisli za sebe kako bi izgradio vlastitu viziju i strategiju. U tome pronalazim smisao ovog intervjua.
Pored toga, odmah na po�etku �elim im poru�iti kako smo svi mi - na individualnoj i kolektivnoj razini - svojevrsni "re�iseri i glumci" u drami koja nije ništa drugo doli projekcija naše svijesti u multi-dimenzionalnom, preprogramiranom "ra�unalu". Upravo radi toga svaki �ovjek i svaka nacija imaju pravo i mogu�nost svjesno odabrati budu�nost koja je ve� ovdje, negdje oko nas, u kvantnoj stvarnosti koja nas okru�uje. Radi toga bi Hrvati trebali postupiti poput Islan�ana koji su jednostavno otpustili korumpirane politi�are i financijaše zamijenivši ih neokaljanim i �asnim stru�njacima i znalcima. U mnogome bi se trebali ogledati i na ure�enu i organiziranu Švicarsku, trebali bi vjerovati u integraciju s Europskom unijom, u ljubav i obrazovanje kao klju�ne vrijednosti pomo�u kojih doista mo�emo stvoriti Rajski vrt na ovim prostorima.
SG: Uglednik ste svjetskog glasa, nevjerojatno aktivni i stalno u pokretu. Što se trenutno doga�a u svjetskoj znanosti? Koje recentne uvide i otkri�a smatrate posebno zanimljivima za �itatelje našeg �asopisa?
DP: Teško je jednozna�no odgovoriti na vaše pitanje. Svašta se doga�a, doslovce svakoga dana znanstvenici širom svijeta dolaze do novih otkri�a tako da se svake godine generira koli�ina informacija jednaka onoj koju je cjelokupna ljudska civilizacija stvorila od po�etka �ivota do 1960. godine.
Posebno va�nim smatram sljede�e:
1. Eksponencijalni porast koli�ine informacija i kompleksnost koja iz toga nastaje veliki su izazovi �ovje�anstva koji name�u pitanje od "milijun dolara": Kako minimizirati prijem informacija, a da nam pri tome ne promaknu one stvarno korisne?