Dok se rani kapitalizam ograniďż˝avao na marginalne društvene skupine ostavljajuďż˝i plemstvo, zemljoposjednike, vojnike, seljake, struďż˝njake, obrtnike pa ďż˝ak i radnike podalje od sebe, novi je kapitalizam nevjerojatnom brzinom prodirao u sve krugove društva i radikalno ih mijenjao.

Još od ranih vremena u Starome svijetu novi su se alati, procesi, materijali i tehnike – ono što danas zovemo "tehnologijom" – širili meďż˝u ljudima velikom brzinom. Primjerice, malo se modernih izuma tako brzo proširilo svijetom poput naoďż˝ala u trinaestom stoljeďż˝u. Stvorene po prvi puta oko 1270. godine na temelju optiďż˝kih eksperimenata engleskog franjevca Rogera Bacona, naoďż˝ale za ďż˝itanje za ljude slabijeg vida korištene su na papinskom dvoru u Avignonu od 1290. godine, na Sultanovom dvoru u Kairu od 1300. godine, a na dvoru mongolskog cara Kine ne kasnije od 1310. Samo su se šivaďż˝i stroj i telefon, najbrďż˝e rašireni izumi devetnaestog stoljeďż˝a, proširili svijetom jednakom brzinom.

Ranije tehnološke promjene gotovo su u pravilu ostale ograniďż˝ene na jedan zanat i na jednu primjenu. Trebalo je proďż˝i još dvije stotine godina – do poďż˝etka šesnaestog stoljeďż˝a – da Baconov izum dobije drugu primjenu: naoďż˝ale za ispravljanje kratkovidnosti. Lonďż˝arsko kolo bilo je u punoj upotrebi na Mediteranu od 1500. p. Kr.; posude za kuhanje i ďż˝uvanje hrane i vode postale su prisutne u svakom kuďż˝anstvu. Meďż˝utim, princip lonďż˝arskoga kola primijenjen je tek 1000. g. kasnije na predenje.

Sliďż˝no tome, oko 800. godine vjetrenjaďż˝e su se iz antiďż˝kih igraďż˝aka transformirale u istinske , potpuno automatizirane strojeve koji su primjenu u brodogradnji pronašli tek tri stotine godina kasnije, nakon 1100. godine. Do tada su se brodovi pokretali veslima; ako se vjetar i koristio kao pogon, sluďż˝io je iskljuďż˝ivo kao pomoďż˝na snaga, a i tada samo ako je puhao u pravome smjeru. Jedra koja pokreďż˝u brod funkcioniraju na isti naďż˝in kao i krila koja pokreďż˝u vjetrenjaďż˝u, a potreba za svojevrsnim "jedrima" koja bi omoguďż˝ila plovidbu uz vjetar i u suprotnome smjeru od vjetra veďż˝ je dugo vremena egzistirala. Redizajn vjetrenjaďż˝e dogodio se u negdje u sjevernoj Francuskoj ili uokolo tih prostora, na podruďż˝jima koja su itekako bila upuďż˝ena u brodove i navigaciju. No, daljnjih stotinu godina nikome nije palo na pamet da spravu izumljenu za crpljenje vode i mljevenje ďż˝itarica – za upotrebu na kopnu – primjeni za moru i u morskim uvjetima.

Za razliku od toga, izumi Industrijske revolucije vrlo brzo su se širili u razliďż˝itim zanatima i gospodarskim granama. Na njih se poďż˝elo gledati kao na tehnologiju.



Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...