Kao što je to Peter Drucker, jedan od najveďż˝ih autoriteta u povijesti znanosti i umjetnosti liderstva i menadďż˝menta lijepo objasnio u svojoj posljednjoj knjizi napisanoj pred sam kraj ďż˝ivota, nova je ekonomija post-kapitalistiďż˝ka jer u novonastajuďż˝em kontekstu znanje postaje vaďż˝nije od kapitala. ďż˝injenica da znanje postaje glavnim resursom, a ne tek jednim od mnogih, ďż˝ini naše društvo post-kapitalistiďż˝kim . Navedena ďż˝injenica fundamentalno mijenja strukturu društva i utjeďż˝e na stvaranje nove društvene i ekonomske dinamike. Zapravo, moďż˝emo zakljuďż˝iti da ona stvara novu politiku.

Svoja stajališta Drucker dalje pojašnjava:

Budite sigurni da ďż˝e se trďż˝išna ekonomija odrďż˝ati u globalnim razmjerima. Kritiziranje trďż˝išta kao organizatora ekonomskih aktivnosti zapoďż˝elo je još u Aristotelovo vrijeme, za što postoje uglavnom solidna opravdanja. Meďż˝utim, kao što je prije stotinjak godina naglasio i Karl Marx, unatoďż˝ svim svojim nedostacima trďż˝ište daleko superiornije organizira ekonomske aktivnosti od bilo ďż˝ega drugoga – što je u posljednjih ďż˝etrdesetak godina i dokazano. Ono što trďż˝ište ďż˝ini superiornim upravo je to što ekonomske aktivnosti organizira uokolo informacija. Iako ďż˝e svjetska ekonomija ostati trďż˝išnom ekonomijom i zadrďż˝ati trďż˝išne institucije, njena suština radikalno ďż˝e se promijeniti. Ako je još uvijek moďż˝emo nazivati "kapitalistiďż˝kom", tada njome veďż˝ danas zasigurno dominira "informacijski kapitalizam".

Kao što je to ispravno istaknuo Jeremy Rifkin, spomenuti trend javlja se svuda u svijetu. Glavni društveno-politiďż˝ki problem koji proizlazi iz opisane promjene ogleda se u manjku slobodnih radnih mjesta buduďż˝i da agrarni i industrijski sektor ne uspijevaju osigurati više od 20-30% radnih mjesta, a usluďż˝ni ne više od 30%. Stoga se politiďż˝ari širom svijeta suoďż˝avaju s kompleksnim pitanjem: Što uďż˝initi s ostatkom stanovništva, s nekvalificiranim dijelom populacije?


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...