Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Od kapitalizma do dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Ranije tehnološke promjene gotovo su u pravilu ostale ograni�ene na jedan zanat i na jednu primjenu. Trebalo je pro�i još dvije stotine godina – do po�etka šesnaestog stolje�a – da Baconov izum dobije drugu primjenu: nao�ale za ispravljanje kratkovidnosti. Lon�arsko kolo bilo je u punoj upotrebi na Mediteranu od 1500. p. Kr.; posude za kuhanje i �uvanje hrane i vode postale su prisutne u svakom ku�anstvu. Me�utim, princip lon�arskoga kola primijenjen je tek 1000. g. kasnije na predenje.
Sli�no tome, oko 800. godine vjetrenja�e su se iz anti�kih igra�aka transformirale u istinske , potpuno automatizirane strojeve koji su primjenu u brodogradnji pronašli tek tri stotine godina kasnije, nakon 1100. godine. Do tada su se brodovi pokretali veslima; ako se vjetar i koristio kao pogon, slu�io je isklju�ivo kao pomo�na snaga, a i tada samo ako je puhao u pravome smjeru. Jedra koja pokre�u brod funkcioniraju na isti na�in kao i krila koja pokre�u vjetrenja�u, a potreba za svojevrsnim "jedrima" koja bi omogu�ila plovidbu uz vjetar i u suprotnome smjeru od vjetra ve� je dugo vremena egzistirala. Redizajn vjetrenja�e dogodio se u negdje u sjevernoj Francuskoj ili uokolo tih prostora, na podru�jima koja su itekako bila upu�ena u brodove i navigaciju. No, daljnjih stotinu godina nikome nije palo na pamet da spravu izumljenu za crpljenje vode i mljevenje �itarica – za upotrebu na kopnu – primjeni za moru i u morskim uvjetima.
Za razliku od toga, izumi Industrijske revolucije vrlo brzo su se širili u razli�itim zanatima i gospodarskim granama. Na njih se po�elo gledati kao na tehnologiju.
Redizajn parnoga stroja Jamesa Watta (1736.-1819.) izme�u 1765. i 1776. u�inio je parni stroj isplativim pogonom. Sam Watt tijekom �ivota se usredoto�io samo na jednu njegovu primjenu: crpljenje vode iz rudnika – dakle na identi�nu svrhu izumitelja prvog parnog stroja Thomasa Newcomena s po�etka 18. stolje�a. No, jedan od vode�ih engleskih industrijalaca, vlasnik velike talionice, uvidio je da se redizajnirani parni stroj mo�e koristiti i za upuhavanje zraka u visoke pe�i te je od Watta zatra�io da ga izradi. A Wattov partner, Matthew Boulton (1728.-1809.),parnom je stroju namijenio ulogu pogona u mnogim industrijskim procesima, posebice u tekstilnoj industriji, najrazvijenijoj industrijskoj grani toga vremena. 35 godina kasnije, Amerikanac Robert Fulton (1765.-1815.), isplovio je prvim parnim brodom u njujoršku rijeku Hudson. Dvadeset godina nakon toga, parni je stroj stavljen na kota�e �ime je ro�ena lokomotiva. A do 1840. – najkasnije do 1850. – parni je stroj preobrazio svaki proizvodni proces u raznim industrijama od staklarstva do tiska. Preobrazio je me�unarodni prijevoz kopnom i morem i transformirao poljodjelstvo. Do tada je dopro u svaki kutak svijeta – uz iznimku Tibeta, Nepala i unutrašnjost tropske Afrike.
U 19. stolje�u se vjerovalo – a i danas je tome tako - da je Industrijska revolucija prva promjena "na�ina proizvodnje" (re�eno rje�nikom Karla Marxa) koja je promijenila društvenu strukturu stvorivši nove klase, kapitaliste i proletere. No, to nije to�no. Izme�u 700. i 1100. godine tehnološke su promjene u Europi stvorile dvije potpuno nove klase: feudalne vitezove i gradske obrtnike. Vitezove je stvorio stremen – izum osmišljen u središnjoj Aziji (stremen je komad �eljeza privezan ko�nom vrpcom za sedlo u kojeg jaha� uvla�i nogu, op. ur) , a obrtnike redizajn vjetrenja�e i kota�a mlina koji je iste pretvorio u istinske strojeve koji su po prvi puta koristili ne�ivu silu vode i vjetra kao pokreta�ku snagu.
Stremen je potom stvorio borbu na konju; bez invencije stremena, jaha� podignutog koplja, ma�a ili teškog luka odmah bi bio oboren s konja silama drugog Newtonovog zakona: "Svakom djelovanju (akciji) uvijek je suprotno i jednako protudjelovanje (reakcija)".
Nekoliko stotina godina vitez je bio nepobjedivi "borbeni stroj". No, taj stroj trebao je biti uzdr�avan od strane "vojno-poljoprivrednog kompleksa" – ne�eg sasvim novog u povijesti. Nijemci su ga sve do ovog stolje�a nazivali Rittergut, odnosno "vitezov posjed" posebnog zakonskog, ekonomskog i politi�kog statusa na kojem je �ivjelo najmanje pedesetak seoskih obitelji (otprilike dvije stotine ljudi) proizvodivši hranu za "borbeni stroj"; viteza, njegovog štitonošu, njegova tri konja te njegovih dvanaest do petnaest konjušara. Drugim rije�ima, stremen je stvorio feudalizam!
