Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Od kapitalizma do dru�tva znanja, Peter F. Drucker
S ovakvim nevjerojatnim širenjem discipline menad�menta raslo je i razumijevanje o tome što menad�ment uistinu jeste. Kada sam po�eo prou�avati menad�ment, tijekom i odmah po završetku Drugog svjetskog rata, menad�ere smo definirali kao "osobe odgovorne za rad podre�enih". Drugim rije�ima, menad�er je bio šef, a menad�ment je bio polo�aj i mo�. Ovakvu definiciju mnogi i danas vjerojatno imaju na umu kada govore o "menad�erima" i "menad�mentu".
Pa ipak, do ranih pedesetih godina 20. stolje�a definicija menad�era se promijenila pretvorivši menad�era u "osobu odgovornu za uspješnost i performanse djelatnika". Danas znamo da je i to preuska definicija te da bi mnogo ispravnije bilo re�i da je menad�er "osoba odgovorna za implementaciju i performanse znanja".
Navedena promjena naglašava �injenicu da sada znanje smatramo klju�nim resursom, a da su zemlja, rad i kapital va�ni uglavnom u smislu ograni�enja; bez njih �ak ni znanje ne mo�e biti produktivno; bez njih se ni menad�ment ne mo�e izvoditi. Me�utim, tamo gdje postoji u�inkoviti menad�ment, tj. primjena znanja na znanje, uvijek je mogu�e do�i do drugih resursa!
Stoga zaklju�ujem kako je znanje postalo klju�nim resursom, a ne samo jednim od mnogih. Upravo je ta �injenica naše društvo u�inila "postkapitalisti�kim" mijenjaju�i – i to iz temelja – strukturu društva i stvaraju�i novu društvenu i gospodarsku dinamiku.
Od znanja do mudrosti
U osnovi triju faza pomaka prema društvu znanja – Industrijskoj revoluciji, Revoluciji produktivnosti i Revoluciji menad�menta – nalazi se fundamentalna promjena u smislu i zna�enju znanja. Pomakli smo se od znanja u jednini do znanja u mno�ini.
Tradicionalno znanje bilo je op�enito. Ono što danas smatramo znanjem neizostavno se odnosi na usko specijalizirano znanje. Nikad ranije nismo govorili o "�ovjeku znanja" ve� smo govorili o "obrazovanoj osobi", a obrazovane su osobe bile uglavnom ne-specijalisti. Dovoljno su znali da govore ili pišu o mnogo �emu te da se razumiju u mnoge stvari. No, nisu znali dovoljno da rade išta od toga. Stara izreka dobro ka�e: "Obrazovani �ovjek odli�no je društvo za ve�erom i ne tako dobro na pustom otoku gdje vam treba netko tko �e znati nešto uraditi". No, na današnjim sveu�ilištima tradicionalna "obrazovana osoba" uop�e se ne smatra "obrazovanom". Na takve se ljude gleda svisoka kao na diletante.
Glavni junak knjige Marka Twaina iz 1889. godine Yankee na dvoru kralja Arthura nije bio obrazovan. Nije znao ni gr�ki ni latinski, vjerojatno nikada nije �itao Shakespearea niti je dobro poznavao Bibliju. No, bio je upu�en u tajne mehanike, proizvodnju elektri�ne struje i sastavljanje telefona.
Svrha znanja prema Sokratu, kao što je ranije spomenuto, ogleda se u samospoznaji i osobnom razvoju, dakle, u nutarnjim postignu�ima. S druge strane njegov je kriti�ar Protagora tvrdio kako se svrha znanja ogleda u tome "što re�i" i "kako to re�i". Re�eno današnjim rje�nikom, radilo se zapravo o "imid�u". Dakle, Protagorin koncept znanja dominirao je zapadnja�kom kulturom i definirao znanje više od dvije tisu�e godina.
