Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Od kapitalizma do dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Srednjovjekovni trivium, obrazovni sustav koji i danas �ini osnovu "liberalnog obrazovanja", sastojao se od gramatike, logike i retorike – alata potrebnih da odlu�ite "što re�i" i "kako to re�i". Dakle, ne radi se o alatima za odlu�ivanje što �initi i kako to �initi. Zen koncept znanja i konfucijanski koncept znanja – dva koncepta koji su dominirali isto�nja�kim u�enjem i isto�nja�kom kulturom tisu�ama godina – nisu bili druk�iji. Prvi je naglašavao samospoznaju; drugi – kao i srednjovjekovni trivium – kineske ekvivalente gramatike, logike i retorike.
Znanje koje danas smatramo znanjem dokazuje se u djelima. Ono što danas smatramo znanjem jesu informacije u�inkovite na djelu i usmjerene prema rezultatima. Ti se rezultati vide izvan osobe – u društvu i gospodarstvu ili napretku u samome znanju.
Da bi se išta postiglo, takvo znanje mora biti usko specijalizirano pa u tome pronalazimo prave razloge zašto je tradicija – još od drevnih kultura pa sve do današnjeg "liberalnog obrazovanja" – takvo znanje smještala u domenu techne ili zanata. Takvo se znanju nije moglo podu�avati niti ga se moglo nau�iti niti je podrazumijevalo ikakve op�e principe. Jednostavno re�eno, bilo je specifi�no i specijalizirano – va�no je bilo iskustvo, a ne u�enje, naukovanje ili školovanje. No, danas ta specijalizirana znanja ne smatramo "zanatima" ve� "disciplinama". U tome se o�ituje velika promjena u intelektualnoj povijesti.
Disciplina pretvara "zanat" u metodologiju – kao što su in�enjerstvo, znanstvena metoda, kvantitativna metoda ili lije�ni�ka diferencijalna dijagnoza. Svaka od tih metodologija pretvara ad hoc iskustvo u nekakav sustav. Svaka od njih pretvara anegdotu u informaciju i vještinu u nešto što se mo�e podu�avati i nau�iti.
Pomak od jedne vrste znánja do druge vrste znânja je znanju mo� da stvori novo društvo. Me�utim, to novo društvo morati �e se izgraditi na osnovi specijaliziranog znanja i specijaliziranih radnika znanjem. To je ono što njima daje mo�. U skladu s time name�e se i osnovno pitanje – o vrijednostima, viziji, vjerovanjima i svemu onome što sprje�ava raspad društva daju�i smisao našim �ivotima. Name�e se jedno veliko – i novo – pitanje: �ime �emo definirati obrazovanu osobu u društvu znanja?
