Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Od kapitalizma do dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Dok su u antici obrtnici bili robovi, obrtnici prvog "doba strojeva", europskog srednjeg vijeka, postali su gradska vladaju�a klasa, "burgheri", koji su stvorili jedinstvene europske gradove nakon �ega se pojavila gotika i renesansa.
Tehni�ke inovacije – stremen, mlinsko kolo i vjetrenja�a – proširili su se cijelim starim svijetom, i to brzo. Suprotno tome, klase rane industrijske revolucije ostale su europska specifi�nost osim u Japanu gdje se oko 1100. godine razvio stale� ponosnih i neovisnih obrtnika koji su u�ivali velik ugled, a do 1600. i zna�ajnu mo�. No, unato� tome što su Japanci prihvatili stremen za jahanje, nastavili su ratovati pješice. Vladari ruralnog Japana uglavnom su bili zapovjednici pješaštva zvanog daimyo. Ubirali su porez od seljaka, ali nisu posjedovali zemlju. S druge strane u Kini, Indiji i islamskom svijetu nove tehnologije nisu zna�ajnije utjecale na društvo. Obrtnici Kine ostali su kmetovi bez ikakvog društvenog statusa. Vojnici nisu postali zemljoposjednici, nego su ostali, kao i u europskom starom vijeku, pla�enici. �ak se i u Europi puni u�inak društvenih promjena uvjetovanih ovom ranom industrijskom revolucijom osjetio gotovo �etiri stotine godina kasnije.
Nasuprot tome, društvena transformacija uvjetovana Kapitalizmom i Industrijskom revolucijom u potpunosti je preobrazila Zapadnu Europu u manje od stotinu godina. Godine 1750. kapitalisti i proleteri još su uvijek bili marginalne skupine; štoviše, tvorni�kih radnika gotovo i nije bilo. No, vrlo brzo, do 1850. godine kapitalisti i proleteri postali su pokreta�kim klasama Zapadne Europe �ija je brojnost sve više rasla. U Japanu se transformacija dogodila u manje od trideset godina, od Revolucije Meiji 1867. godine do rata s Kinom 1894. A du�e nije trajala ni u Šangaju i Hong Kongu, Kalkuti i Bombaju te carskoj Rusiji.
Kapitalizam i Industrijska revolucija – zbog svoje brzine i opsega – stvorili su svjetsku civilizaciju.
Nova uloga i smisao znanja
Za razliku od onih "groznih pojednostavljiva�a", ideologa 19. stolje�a poput Hegela i Marxa, danas znamo da veliki povijesni doga�aji rijetko imaju samo jedan uzrok i jedno objašnjenje, ve� su obi�nom rezultantom mnogih zasebnih i neovisnih doga�aja.
Razvoj ra�unala odli�an je primjer na�ina na koji povijest funkcionira. Najranije za�etke ovog stroja pronalazimo u binarnom sustava, odnosno spoznajama Gottfrieda Leibniza, njema�kog matemati�ara i filozofa 17. stolje�a koji je otkrio da se svaki broj mo�e prikazati pomo�u dva broja: 0 i 1, odnosno njihovom kombinacijom. Osim toga, na razvoj ra�unala sna�no je utjecalo i otkri�e diferencijalnog stroja odnosno mehani�kog ra�unala Charlesa Babbagea iz 19. stolje�a koje je moglo obavljati �etiri osnovne aritmeti�ke funkcije: zbrajanje, oduzimanje, mno�enje i dijeljenje. Potom su po�etkom 20. stolje�a dvojica engleskih logi�ara, Alfred North Whitehead i Bertrand Russel u svojem djelu Principia Mathematica pokazali da se svaki strogo logi�ki koncept mo�e izraziti u matemati�kom obliku. Statisti�ar ameri�kog Odbor za ratnu proizvodnju u Prvom svjetskom ratu, Austro-amerikanac Otto Neurath, na temelju takvog promišljanja razvio je tada posve novu i hereti�ku ideju (koja je ugra�ena u temelje moderne statistike) o tome kako se sve informacije nekog podru�ja mogu izjedna�avati i prikazivati u brojkama. Malo ranije, nedugo prije po�etka Prvog svjetskog rata, Amerikanac Lee De Forest izumio je detektorsku elektronsku cijev koja elektronske impulse pretvara u zvu�ne valove omogu�avaju�i time emitiranje govora i glazbe. Dvadeset godina kasnije in�enjeri u IBM-u, srednje velikom poduze�u za proizvodnju bušenih kartica, po�eli su koristiti detektorsku cijev za elektronsko prebacivanje s 0 na 1 i natrag.
U nedostatku samo jednog od navedenih elemenata ra�unalo se nikada ne bi pojavilo. Nitko ne zna i ne mo�e re�i koji je od njih klju�an. Me�utim, poslagani redom, svaki na svome mjestu, razvoj ra�unala u�inili su neizbje�nim. Slu�ajnošï¿½u, ra�unalo je postalo ameri�kim izumom kada je ameri�ka vojska tijekom Drugog svjetskog rata pokušavala, i to poprili�no neuspješno, razviti strojeve za detekciju polo�aja neprijateljskih zrakoplova i brodova. Da se doga�aji nisu tako razvili, ra�unalo bi vjerojatno postalo britanskim izumom. Uistinu, engleska tvrtka za proizvodnju hrane J. Lyons & Co. 40-ih je godina 20. stolje�a razvila prvo komercijalno ra�unalo imena "Leo" koje je doista funkcioniralo. No, Lyons nije mogao prikupiti dovoljno novca da bi se natjecao s Pentagonom te je morao napustiti razvoj uspješnog (i mnogo jeftinijeg) stroja.
