Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Od kapitalizma do dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Klju�ni dokument ovog dramati�nog prijelaza s vještine na tehnologiju je Encyclopédie, jedna od najzna�ajnijih knjiga u povijesti koju su izme�u 1751. i 1772. priredili Denis Diderot (1713.-1784.) i Jean d'Alembert (1717.-1783.). Ovo je slavno djelo pokušaj organiziranog i sustavnog objedinjavanja znanja o svim obrtima i to na takav na�in da nau�nik mo�e postati "tehnolog". Nije nikakva slu�ajnost što �lanke koji opisuju pojedine zanate, poput predenja ili tkanja, nisu napisali obrtnici ve� "informacijski stru�njaci": osobe educirane da budu analiti�ari, matemati�ari, logi�ari; �ak su i sam Voltaire i Rousseau sudjelovali u njenom stvaranju. Encyclopédie je po�ivala na tezi da se u�inkovitost u materijalnom svijetu – u podru�ju alata, procesa i proizvoda – posti�u sustavnom analizom te sustavnom i svrhovitom primjenom znanja.
No, Encyclopédie je tako�er zagovarala i stav da na�ela koja poti�u u�inkovitost u jednom obrtu ne vode nu�no do u�inkovitosti i u svakom drugom. To se, me�utim, nikako nije svidjelo tradicionalnim u�enjacima i tradicionalnim obrtnicima.
Cilj tehni�kih škola 18. stolje�a nije se ogledao u stvaranje novog znanja; a to nije bio cilj ni Encyclopédie. Nitko od njih nije ni spominjao primjenu znanosti na alate, procese i proizvode, to jest, na tehnologiju. Ova je ideja morala �ekati na ostvarenje daljnjih stotinu godina, negdje do 1830., kada je njema�ki kemi�ar Justus von Liebig (1803-1873.) primijenio znanost prvo na razvoj umjetnog gnojiva, a potom i na metodu o�uvanja �ivotinjskih proteina: mesnog ekstrakta. No, mnogo je va�nije ono što rane tehni�ke škole i Encyclopédie jesu u�inili. Objedinili su, kodificirali i objavili techne, tajne zanata, razvijane tisu�lje�ima. Prenijeli su iskustvo u znanje, naukovanje u ud�benike, �uvanje tajne u metodologiju, rad u primijenjeno znanje. To su klju�ni elementi onoga što danas nazivamo "Industrijskom revolucijom" – transformacije društva i civilizacije diljem svijeta pomo�u tehnologije.
Ova je promjena u zna�enju znanja u�inila potom kapitalizam neizbje�nim i dominantnim. Nadasve, brzina tehni�kih promjena stvorila je mnogo ve�u potra�nju za kapitalom od one koju je obrtnik mogao isporu�iti. Nova je tehnologija zahtijevala i koncentraciju proizvodnje, to jest prijelaz na tvorni�ku proizvodnju. Znanje se nije moglo primjenjivati u desecima tisu�a malih zasebnih radionica te u ku�nim radinostima na selu. Znanje je zahtijevalo koncentraciju proizvodnje pod jednim krovom.
Nova je tehnologija zahtijevala i energetsku opskrbljenost, vodeni ili parni pogon, koji se nije mogao decentralizirati. No, iako va�ne, potrebe za energijom ipak su bile sekundarne. Najva�nije je bilo to da se gotovo preko no�i osnova proizvodnje prebacila s obrta na tehnologiju. Slijedom toga, gotovo preko no�i kapitalisti su došli u središte gospodarstva i društva. Do tad su uvijek imali "sporednu ulogu".
Sve do 1750. velika su poduze�a uglavnom bila u vlasništvu dr�ave. Najraniji, i stotinama godina najve�i pogon za proizvodnju Staroga svijeta bila je slavna oru�arnica u vlasništvu venecijanske vlade. "Manufakture" s kraja 18. stolje�a, poput radionica za obradu porculana u Meissenu i Sèvresu tako�er su još uvijek bile u vladinom vlasništvu. No, ve� po�etkom 19. stolje�a Zapadom su dominirala velika privatna kapitalisti�ka poduze�a. U narednih pedeset godina, do trenutka Marxove smrti 1883., privatna kapitalisti�ka poduze�a pojavila su se u svim dijelovima svijeta, osim u onim najnepristupa�nijim, poput Tibeta ili Arapske pustinje.
Naravno, tehnologija i kapitalizam nisu baš uvijek do�ekani raširenih ruku. Pobune su bile �este – primjerice u Engleskoj i njema�koj Šleskoj. Pa ipak, više se radilo o lokalnim pobunama koje su trajale nekoliko tjedana, najdu�e nekoliko mjeseci i koje u kona�nici nimalo nisu ugrozile brzinu i opseg širenja kapitalizma. Strojna opremljenost i tvorni�ki sustav proizvodnje proširili su se jednako brzo bez velikog otpora.
Bogatstvo naroda Adama Smitha objavljeno je iste godine kada je James Watt patentirao usavršeni parni stroj. Pa ipak, kapitalno djelo Bogatstvo naroda uop�e se ne bavi strojevima, tvornicama ili industrijskom proizvodnjom. Proizvodnja kojom se ono bavi još uvijek se temelji na obrtništvu. �etrdeset godina kasnije, u razdoblju nakon Napoleonskih ratova, pronicljivi društveni promatra�i tvornice i strojeve i dalje nisu smatrali klju�nima. Primjerice, u ekonomiji Davida Ricarda (1772.-1823.) oni su posve bezna�ajni.
