Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Od kapitalizma do dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Odgovor je jednostavan: revolucija produktivnosti! Otkad je znanje promijenilo svoj smisao unazad 250 godina, po�elo se primjenjivati na alate, procese i proizvode. To je još uvijek ono što "tehnologija" zna�i ve�ini ljudi i ono što se podu�ava u školama za in�enjerstvo. No, revolucija produktivnosti po�ela je dvije godine prije Marxove smrti. Godine 1881. Amerikanac Frederick Winslow Taylor (1856.-1915.) prvi je primijenio znanje na prou�avanje analizu i tehniku rada.
Rad postoji otkada je �ovje�anstva. �ivotinje, u nekom smislu, tako�er moraju raditi za �ivot. S druge strane je "dostojanstvo rada", barem na zapadu, dugo bilo tek mrtvo slovo na papiru. U Hesiodovoj poemi Poslovi i dani, drugom najstarijem gr�kom tekstu i od Homerovih epova mla�em tek kojih stotinu godina, opisuje se rad poljoprivrednika. Vergilijeve Georgike , ciklus pjesama o radu poljoprivrednika, jedne su od najljepših pjesama Staroga Rima. Iako u isto�noj knji�evnoj tradiciji radu nisu posve�ena takva djela, kineski bi car jedanput na godinu uvijek dotaknuo plug kako bi proslavio sijanje ri�e.
No, i na Zapadu i na Istoku uglavnom se radilo o simboli�nim gestama. Ni Hesiod ni Vergilije niti itko drugi nikada nisu prou�ili što to doista poljoprivrednici rade. Rad je bio izvan kruga pozornosti obrazovanih, dobrostoje�ih ljudi i ljudi na polo�ajima vlasti. Rad je nešto što su radili robovi. A da bi radnik proizveo više, jedino što je mogao u�initi je da radi du�e. I sam Marx, poput svakog drugog ekonomiste i in�enjera 19. stolje�a, u to je �vrsto vjerovao.
F. W. Taylor, dobrostoje�i i obrazovan �ovjek, pukom slu�ajnošï¿½u postao je radnik. Loš ga je vid prisilio da odustane od Harvarda i da se zaposli u ljevaonici �eljeza. Zahvaljuju�i nadarenosti, Taylor je uskoro postao jednim od šefova a nakon toga, zahvaljuju�i vlastitim metalurškim izumima, ubrzo se obogatio. Zaprepašten sve ve�om me�usobnom mr�njom kapitalista i radnika, koja je dominirala društvom kasnog 19. stolje�a, potakla je Taylora da se posveti prou�avanju rada. Drugim rije�ima, Taylor je vidio isto što je vidio i Marx – i Disraeli i Bismarck i Henry James. No, on je vidio i ono što oni nisu: da je sukob nepotreban! Stoga je odlu�io u�initi radnike produktivnijima kako bi mogli zaraditi za pristojan �ivot.
Taylorov motiv nisu bili u�inkovitost ili stvaranje ve�eg profita vlasnicima budu�i da je sve do smrti ustrajao na ideji da u plodovima produktivnosti moraju u�ivati radnici, a ne vlasnik. Njegov se glavni motiv stoga ogleda u stvaranju društva u kojemu bi vlasnici i radnici, kapitalisti i proleteri, imali jednak interes za produktivnost i u kojemu bi uspjeli izgraditi skladan odnos temeljem primjene znanja u radu. Takvom promišljanju najbli�e su došli japanski poslodavci i japanski sindikalni lideri u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
Malo je tko u intelektualnoj povijesti imao ve�i utjecaj od Taylora, a da je istovremeno bio toliko pogrešno shva�en i neprestano pogrešno citiran. Taylor je stradao djelomi�no zato što je povijest dokazala da je on imao pravo, a ne intelektualci. Osim toga, djelomi�no su ga ignorirali i zato što prijezir prema radu, prvenstveno me�u intelektualcima, još uvijek postoji. Grabljenje pijeska lopatom (najpoznatija Taylorova analiza) zasigurno nije nešto što bi "obrazovani �ovjek" mogao cijeniti, a kamoli smatrati va�nim.
Mnogo ve�im djelom Taylorov je ugled stradao upravo zbog toga što je primijenio znanje na prou�avanje rada. Sve od tada, njegov je rad predmetom prijezira radni�kih sindikata koji su protiv Taylora pokrenuli jednu od najgorih akcija rušenja ugleda u povijesti Amerike.
Taylorov zlo�in u o�ima sindikata njegova je tvrdnja o ne postojanju "kvalificiranog rada". U manualnom radu po njemu postoji samo "rad". Prema Taylorovom sustavu "znanstvenog menad�menta" cjelokupan se rad mo�e analizirati na jednaki na�in. Svaki radnik koji je voljan raditi onako kako analiza poka�e da je najbolje je "prvoklasan �ovjek" koji zaslu�uje "prvoklasnu pla�u" – to jest, jednako ili više nego je dobivao kvalificirani radnik nakon godina naukovanja.
No, poštovani i mo�ni sindikati u Taylorovoj Americi sindikati su dr�avnih oru�arnica i brodogradilišta u kojima se, prije Prvog svjetskog rata, obavljala kompletna mirnodopska obrambena proizvodnja. Ti su sindikati imali monopol u podru�ju zanata: �lanstvo u njima mogli su dobiti samo sinovi ili ro�aci postoje�ih �lanova, a zahtijevali su naukovanje u trajanju od pet do sedam godina, iako nije bilo sustavne edukacije ili prou�avanja rada. Ništa se nije smjelo zapisivati; nisu postojali nacrti ili kakvi drugi planovi u vezi posla kojeg je trebalo obaviti.
