Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Od kapitalizma do dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Kada je Taylor po�eo prou�avati rad, 9 od 10 radnika bili su manualni radnici koji su proizvodili ili premještali stvari; u tvornicama, u poljoprivredi, u rudarstvu ili prometu. Produktivnost tih radnika još uvijek raste povijesnom stopom od 3,5 do 4 posto – a u ameri�koj i francuskoj poljoprivredi �ak i br�e. No, "revolucija produktivnosti" ve� je završila. 50-ih godina 20. stolje�a, radnici koji su proizvodili ili premještali stvari još uvijek su �inili glavninu radne snage u svim razvijenim zemljama. Do 1990. godine pali su na samo jednu petinu ukupne radne snage. Do 2020. �init �e tek jednu desetinu. Dakle, puko pove�anje produktivnosti manualnih radnika u tvornicama, u poljoprivredi, u rudarstvu ili prometu više ne mo�e stvarati bogatstvo. Revolucija produktivnosti postala je �rtvom vlastita uspjeha. Od sada nadalje, va�na je samo produktivnost radnika koji ne obavljaju fizi�ke poslove. A za ostvarenje takve produktivnosti potrebna je primjena znanja na znanje.
Revolucija menad�menta
Kada sam 1929. godine odlu�io da ne�u krenuti na fakultet nego da �u se odmah nakon srednje škole radije zaposliti, odlukom sam uznemirio oca; naša je obitelj bila obitelj odvjetnika i lije�nika. Pa ipak, nije mi zamjerio. Nije me pokušao odvratiti od moje odluke. I nije smatrao da od mene ne�e biti ništa. Znao je da sam odgovorna odrasla osoba spremna raditi i boriti se za svoje mjesto u društvu.
Kojih 30-ak godina kasnije, kad je moj sin navršio 18 godina, gotovo sam ga prisilio da po�e na fakultet. Kao i njegov otac, �elio je biti "odrastao me�u odraslima". Kao i njegov otac, osje�ao se kao da je u 12 godina provedenih u školskoj klupi malo toga nau�io, te da su šanse da �e nau�iti više u sljede�e �etiri godine tako�er vrlo male. Kao i njegovog oca u istoj dobi, zanimao ga je rad, a ne u�enje.
Pa ipak, do 1958. godine, nekih 32 godine nakon što sam se u jednom poduze�u zaposlio kao pripravnik, fakultetska je diploma postala nu�nost, svojevrsnom "ulaznicom" bilo kome tko �eli karijeru. 1958. bilo je nezamislivo da ameri�ki mladi� koji je odrastao u dobrostoje�oj obitelji i koji je bio dobar u školi, ne ode na fakultet. To se smatralo "prekidom školovanja". Moj mi je otac bez najmanjih problema pronašao posao pripravnika u uglednom trgova�kom poduze�u. 40 godina kasnije, takve tvrtke nikad ne bi za pripravnika zaposlile nekoga tko je završio samo srednju školu ve� bi rekli: "Po�i na fakultet još �etiri godine – a potom i na postdiplomski."
U generaciji moga oca (koji je ro�en 1876.) više školovanje bilo je rezervirano samo sinovima bogataša i tek malom broju siromašnih, no iznimno pametnih mladi�a. Od svih uspješnih ameri�kih poslovnjaka 19. stolje�a samo je jedan poha�ao fakultet: J. P. Morgan je na Göttingenu studirao matematiku, no odustao je godinu nakon po�etka. Od ostalih, tek je nekolicina uop�e poha�ala srednju školu, a mnogi je nikada nisu završili.
No, ve� je u moje vrijeme visoko obrazovanje bilo po�eljno; pojedincu je osiguravalo dobar društveni status. Unato� tome, ne mo�e se re�i da je na bilo koji drugi na�in bilo nu�no za �ivot ili karijeru. Jednom kada sam provodio analizu velikih korporacija, a radilo se o General Motorsu, odjel za odnose s javnošï¿½u vraški se trudio sakriti �injenicu da mnogi od direktora nemaju fakultetsku diplomu. Tada se do vrha dolazilo marljivim radom od dna prema vrhu, po�evši od razine strojara. Još pedesetih i šezdesetih godina 20. stolje�a najbr�i put do srednje staleških primanja – u SAD-u, Velikoj Britaniji i Japanu – nije bio put odlaska na fakultet, ve� što hitrije zaposlenje u dobi od 16 godina u nekoj od industrija masovne proizvodnje - po mogu�nosti s organiziranim sindikatom. Ondje se ve� nakon godine dana mogla zara�ivati srednje staleška pla�a – rezultanta eksplozije produktivnosti. Takvih prilika danas gotovo da više nema. Danas je teško zaraditi srednje stalešku pla�u bez diplome koja potvr�uje ste�eno znanje i koja se mo�e zaslu�iti isklju�ivo sustavnim školskim obrazovanjem.
