Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Svitanje dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Još uvijek ostaje dvojbeno je li sadašnja transformacija zapo�ela uzdizanjem Japana, prve ne-zapadnja�ke zemlje svijeta, u veliku gospodarsku silu oko 1960. godine, ili pak svitanjem "svijeta ra�unalstva" kada su informacije i informatika zauzeli središnju ulogu u �ivotima ljudi i organizacija na planeti. Moje je osobno mišljenje kako po�etak nove transformacije koincidira sa Zakonom o ameri�kim vojnicima donesenim nakon Drugog svjetskog rata prema kojemu je svaki vojnik po povratku iz rata dobivao novac za edukaciju na sveu�ilištu. Tako nešto, samo tridesetak godina ranije po završetku Prvog svjetskog rata bilo je apsolutno nezamislivo!
Zakon o vojnicima - i oduševljenje koje je on stvorio kod ameri�kih veterana - signalizirali su svitanje sasvim novog doba: društva znanja. Vjerujem kako �e povjesni�ari u budu�nosti ovaj prijelomni trenutak okarakterizirati najzna�ajnijim doga�ajem 20. stolje�a.
Danas se o�ito još uvijek nalazimo usred ove transformacije koja - ako �emo se voditi prošlošï¿½u - ne�e završiti prije 2020. godine. Unato� tome, velike promjene na politi�koj, gospodarskoj, društvenoj i moralnoj sceni u cijelome svijetu ve� sada su lako uo�ljive. I opet, mladi ljudi ro�eni 1990. godine ne mogu zamisliti svijet u kojemu su odrasli njihovi djedovi i bake (to jest, moji vršnjaci) i u kojem su ro�eni njihovi roditelji.
Kopernikovo djelo Commentariolus napisano izme�u 1510. i 1514. godine smatra se prvim uspješnim pokušajem razumijevanja transformacije koja je zapo�ela 1455. godine preobrazivši srednji vijek i renesansu u moderno doba. Osvještavanje se nastavilo s Machiavellijevim Vladarem napisanim 1513. godine, s Michelangelovom sintezom i prenošenjem sveukupne renesansne umjetnosti na strop Sikstinske kapele oslikane izme�u 1508. i 1512. godine te s obnovom katoli�ke Crkve na Tridentskom koncilu 1540-ih godina.
Sljede�a transformacija - ona koja se dogodila prije dvjestotinjak godina i koja je zapo�ela Ameri�kom revolucijom - analizirana je u knjigama Alexisa de Tocquevillea O demokraciji u Americi šezdesetak godina kasnije; prva je izdana 1835., a druga 1840. godine.
Kako smo danas ve� dobrano zašli u eru post-kapitalisti�kog društva, analiziranje i preispitivanje društvene, gospodarske i politi�ke povijesti Ere kapitalizma i nacionalne dr�ave itekako je mogu�e. Stoga �u u nastavku predavanja razdoblje koje ostavljamo iza sebe promotriti s jednog novog stajališta, kako bih vam ukazao na neke uvide koji su, barem za mene, predstavljali potpuno iznena�enje.
Unato� tome što mo�emo više-manje dobro predvidjeti gdje se mogu o�ekivati najve�i problemi, na kojim podru�jima standardni pristupi ne�e funkcionirati i koja �e se nova pitanja otvarati, pokušati predvidjeti kako �e izgledati post-kapitalisti�ki svijet još je uvijek veoma riskantno jer su "odgovori" na klju�na pitanja još uvijek skriveni u utrobi budu�nosti. Pa ipak, sa sigurnošï¿½u mo�emo promišljati kako svijet budu�nosti, proizašao iz trenuta�nih promjena vrijednosti, vjerovanja, društvenih i gospodarskih struktura, politi�kih koncepcija, sustava i svjetonazora, ne�e nalikovati i�emu što danas postoji. Na nekim podru�jima - a posebno u društvu i njegovoj strukturi - osnovni pomaci ve� su se dogodili.
Gotovo je sigurno da �e novo društvo biti nesocijalisti�ko i postkapitalisti�ko. A sigurno je i to da �e po�ivati na znanju što povla�i za sobom da �e se raditi o društvu organizacija. U politici smo, u to nema sumnje, ve� odavno zamijenili suverenost nacionalnih dr�ava za pluralizam u kojemu su nacionalne dr�ave tek jedan, a ne više jedini oblik politi�ke integracije. U budu�nosti, nacionalne dr�ave �e biti tek jednom od sastavnica - iako klju�nom - u onome što nazivam postkapitalisti�kim poretkom, to jest, u sustavu u kojem se transnacionalne, regionalne, nacionalno-dr�avne i lokalne, pa �ak i plemenske strukture, me�usobno natje�u i koegzistiraju.
