Partneri
Tema mjeseca: Od kapitalizma do dru�tva znanja
Članak: Svitanje dru�tva znanja, Peter F. Drucker
Više od stotinu godina, najsna�niji i najrasprostranjeniji sekularni kredo koji je obe�ava "spasenje po društvu" bio je marksizam. Gotovo religijsko obe�anje marksizma, mnogo više od njegove zamršene ideologije i nerealisti�ne ekonomije, �inilo ga je toliko privla�nim ljudima u svijetu, a posebno intelektualcima.
Na�alost, komunizam kao ekonomski sustav u pratnji marksizma, propao je. Umjesto bogatstva, stvorio je bijedu. Umjesto ekonomske jednakosti, stvorio je nomenklaturu du�nosnika koji su u�ivali u nevi�enim ekonomskim privilegijama. A kao kredo, marksizam je propao jer nije uspio stvoriti "Novog �ovjeka". Umjesto toga, pobudio je i oja�ao sve ono najgore u "Starom Adamu": korupciju, pohlepu i �udnju za mo�i; zavist i me�usobno nepovjerenje; tiraniju na ni�im razinama i zatvorenost; laganje, plja�kanje, prokazivanje i najviše od svega, cinizam. Za komunizam kao sustav mo�emo konstatirati da je ipak imao svoje junake. Kao kredo, marksizam na kraju nije stvorio ni jednoga sveca.
�ovjeku mo�da doista više nema spasa. Jedan je latinski pjesnik mo�da ipak imao pravo: ljudska se priroda uvijek ušulja na stra�nja vrata, bez obzira koliko se dobre vile trudile istjerati je van. Mo�da cinici imaju pravo kada tvrde da vrline, dobrota i nesebi�nost zapravo ne postoje, ve� samo koristoljublje i licemjerje (iako postoji dovoljno svjedo�anstava koja ukazuju na suprotno, na što se uvijek vra�am u svojim najmra�nijim trenucima).
Pad marksizma kao kreda ozna�ava kraj vjerovanja u "spasenje po društvu". Što �e se sljede�e pojaviti, ne znamo; mo�emo se samo nadati i moliti. Mo�da ništa drugo osim stoi�ke rezignacije? Mo�da �e se dogoditi obnavljanje tradicionalne religije, koja �e kvalitetno obuhvatiti potrebe i izazove ljudi u društvu znanja? Eksplozivan rast kršï¿½anskih Crkvi u Americi koje nazivam "pastoralnim" - protestantskih, katoli�kih, nekonfesijskih - mogao bi biti tome nagovještaj. Ali, to bi moglo biti i ponovno o�ivljenje islamskog fundamentalizma. Mladi ljudi u muslimanskom svijetu, koji gorljivo prihva�aju islamski fundamentalizam, prije �etrdeset godina bili bi jednako gorljivi marksisti. Mo�da �e se pojaviti i nove vjere?
Pa ipak, iskupljenje, samoobnova, duhovni razvoj, dobrota i vrlina - "Novi �ovjek" da upotrijebim tradicionalni termin - ponovno �e postati egzistencijalnim, a ne društvenim ili politi�kim ciljem. Kraj vjerovanja u "spasenje po društvu" ozna�ava okretanje prema nutrini te iznova naglašava individualno i pojedinca što �e sve skupa rezultirati - tome se barem nadamo - u velikom povratku individualne odgovornosti.
Tre�i svijet
Sadr�aj ovog predavanja više se odnosi na razvijene zemlje: na Europske zemlje u koje spada i Slovenija, Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave, Kanadu, Japan i novo razvijene zemlje Azije, a manje na zemlje tzv. Tre�eg svijeta.
To nije stoga što manje razvijene zemlje smatram neva�nima ili �ak manje va�nima. Tako promišljati bilo bi ludo. Naposljetku, dvije tre�ine svjetskog stanovništva �ivi u zemljama Tre�eg svijeta; a do kraja razdoblja tranzicije (oko 2020. godine), u zemljama Tre�eg svijeta �ivjeti �e tri �etvrtine svjetskog stanovništva. Vrlo vjerojatnim smatram i to da �e u sljede�ih deset ili dvadeset godina do�i do novih i iznena�uju�ih "gospodarskih �uda" zahvaljuju�i kojima �e se siromašne i zaostale zemlje Tre�eg svijeta doslovno preko no�i preobraziti u brzorastu�e gospodarske sile. �ak je mogu�e da se dogodi da takvih transformacija bude i više nego ih je bilo posljednjih �etrdesetak godina, kada smo prvi put po�eli govoriti o "gospodarskom razvoju".
Sve neophodne predispozicije za brzi gospodarski razvoj prisutne su u obalnim, urbaniziranim podru�jima kineskog kopna - od Tianjina (Tiensina) na sjeveru do Kantona na jugu. Kinezi imaju golemo doma�e tr�ište; visoko obrazovano stanovništvo i golemo poštovanje prema edukaciji op�enito; drevnu poduzetni�ku tradiciju i bliske veze s "prekomorskim Kinezima" u Singapuru, Hong Kongu i Tajvanu kao i pristup njihovom kapitalu, trgova�kim mre�ama i obrazovanom kadru. Uspiju li uspješno otkloniti politi�ku i gospodarsku tiraniju Pekinga navedene predispozicije mogle bi osloboditi daljnju eksploziju poduzetni�kog rasta na tim prostorima. Na isti na�in ve�e zemlje Latinske Amerike posjeduju adekvatno doma�e tr�ište za gospodarski rast. Meksiko je ve� danas u fazi rasta, a Brazil ne prestaje iznena�ivati brzinom svoje preobrazbe nakon što je skupio politi�ku hrabrost da krene stopama Meksika i napusti neuspješne i pomalo suicidalne gospodarske mjere iz 1970. godine. Što se ti�e bivših komunisti�kih zemalja Isto�ne Europe, nitko ne mo�e predvidjeti kakva bi iznena�enja one mogle svijetu prirediti.
