Vizija
Vizija se odnosi na maštanje, zamišljanje… U prvom trenutku takvo je maštanje op�enito da bi ve� u sljede�em ono postalo sve specifi�nija slika stvarnosti koju �elimo ostvariti. Vizija podrazumijeva zamišljanje situacije koju zaista �elimo ostvariti, a ne one koja nam je nametnuta, za koju smo odgojeni i koju smo nau�ili o�ekivati. Stvaranje vizije podrazumijeva napuštanje ograni�enja "ostvarivog" i usmjeravanje uma prema najplemenitijim i najuzvišenijim snovima koje �uvamo u sebi.
Neki ljudi, pogotovo oni mla�i, sudjeluju u stvaranju vizije s entuzijazmom i lako�om. Drugi ljudi taj proces smatraju zastrašuju�im i bolnim, jer predivna slika onog što bi moglo biti �ini ono što jeste još te�e podnošljivom. Neki ljudi nikad javno ne obznanjuju svoje vizije iz straha da ih se ne proglasi "nerealnima". Takvi �e ljudi teško, ako uop�e, prihvatiti ideje ovoga teksta. Tre�i su prošli kroz teška iskustva i jedino što danas mogu i �ele je objasniti kolegama i znancima razloge zbog kojih su vizije op�enito neostvarive. Razumijemo ih, skeptici su društvu tako�er potrebni. Njihova je uloga disciplinirati vizionare.
Zbog skeptika je potrebno odmah istaknuti da autori ovoga teksta ne vjeruju da vizija sama po sebi mo�e išta promijeniti. Vizija je beskorisna bez djelovanja, jednako kao i djelovanje bez vizije. Vizija djelovanju daje usmjerenost i snagu, apsolutno je neophodna u vo�enju i motiviranju… još i više, zajedni�ka vizija nastala u umovima pojedinaca i grupa zaista dovodi do stvaranja novih sustava.
Navedenu tvrdnju potrebno je doslovno shvatiti: vizija zaista stvara nove sustave. Unutar ograni�enja prostora, vremena, materije i energije, ljudska vizionarska nastojanja mogu stvoriti ne samo nove informacije, nove povratne veze, novo ponašanje, novo znanje i nove tehnologije ve� i nove institucije, nove fizi�ke strukture i novu mo� ljudskih bi�a. Ralph Waldo Emerson prepoznao je ovu duboku istinu prije 150 godina:
"Svaka nacija i svaki �ovjek trenutno se okru�uju �ivom i ne�ivom tvari koja to�no odgovara njihovom karakteru i misaonom aparatu. Promatrajte kako se svaka istina i svaka zabluda, rezultat misaonog aparata pojedinca, "opredme�uju" u zajednicama, zgradama, gradovima, jeziku, ceremonijama ili publikacijama. Promatrajte ideje današnjice… svaka je od njih u nekom obliku utjelovljena u zajednici. Pogledajte ciglu, kredu, kre� i kamenu plo�u… i kako su zadobile oblik, ponizne prema velikoj ideji utisnutoj u umovima mnoštva…"
"Slijedi, naravno, da �e sitna promjena u �ovjeku promijeniti okolnosti u kojima djeluje; sitna promjena u njegovom razmišljanju i odnošenju prema drugim ljudima uzrokovat �e znatne promjene vanjskoga okru�enja."
© Pegasus Communications, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from Laverage Points© for a New workplace, New World. Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
"Moramo biti oprezni, ne smijemo podle�i o�aju jer �udna blistavost nade još uvijek postoji." - Edouard Saouma, 1993. Prije 10.000 godina stanovništvo je naraslo do neslu�enih razmjera - na zemlji je bilo �ak 10 milijuna ljudi. Ta ogromna brojka vodila je do katastrofe. Nisu svi ljudi mogli opstati kao skuplja�i i lovci. Strategija pre�ivljavanja bila je dvojaka - jedan se