U�enje podrazumijeva spremnost na sporije napredovanje, stalno eksperimentiranje uz prikupljanje informacija o posljedicama tih eksperimenata, uklju�uju�i i presudne ali �esto nepo�eljne informacije o aktivnostima koje ne funkcioniraju. U�enje bez grešaka i iskrenog razgovaranja o tim greškama nije mogu�e. U�enje pretpostavlja hrabro i odva�no istra�ivanje novih podru�ja, kao i otvorenost prema istra�ivanjima drugih ljudi, u istom ili drugim podru�jima. U�enje podrazumijeva spremnost na hitru promjenu smjera ako novi pravac br�e i sigurnije vodi prema cilju.
Svjetski su lideri izgubili naviku i slobodu u�enja. Naša je civilizacija stvorila politi�ki sustav u kojem glasa�i od lidera o�ekuju gotove odgovore. Tako�er, pretpostavlja se da je tek nekolicina pojedinaca sposobna kvalitetno voditi. Ti isti glasa�i, na prvi nagovještaj bolnih, ali neophodnih promjena, smjenjuju lidere koje su prethodno postavili. Takav izopa�eni sustav potkopava prirodnu sposobnost ljudi za liderstvo, kao i sposobnost lidera da u�e.
Potrebno je istaknuti istinu vezanu za opisani problem. Svjetski lideri ne znaju ništa više od obi�nih ljudi kako stvoriti odr�ivu zajednicu, štoviše, ve�ina uop�e ne razumije neophodnost tog zadatka. Revolucija odr�ivosti zahtijeva pravodobno i usmjereno djelovanje svakoga pojedinca u ulozi lidera koji u�i, na nekoj razini društva - od obitelji do radne zajednice, nacionalne zajednice ili cijelog svijeta. Revolucija odr�ivosti zahtijeva od svih nas da pru�imo podršku takvim liderima, da im osiguramo siguran prostor za iskazivanje nesigurnosti, izvo�enje eksperimenata i priznavanje pogrešaka.
U�enje nadalje iziskuje strpljenje i opraštanje. No, u današnjim uvjetima prezasi�enosti, ne ostaje dovoljno vremena za strpljivost i praštanje. Pronala�enje prave ravnote�e izme�u prividnih suprotnosti strpljenja i hitnosti, odgovornosti i opraštanja, zahtijeva suosje�ajnost, poniznost, bistro�u uma, iskrenost i prividno oskudan resurs kojeg izgovaramo sa zebnjom - ljubav.
Ljubav
U kulturi industrijskog društva rije� ljubav neumjesno je spominjati, osim u romanti�arskom i trivijalnom kontekstu. Društvo �e vrlo vjerojatno ismijati pojedince koji se pozivaju na �ovjekovu uro�enu sposobnost za iskazivanjem bratske ljubavi, ljubavi prema cijelom svijetu, ljubavi prema prirodi. Najdublju razliku izme�u optimista i pesimista pronalazimo u njihovom prosu�ivanju sposobnosti ljudskih bi�a za kolektivnim djelovanjem na temelju ljubavi. U društvu koje sustavno razvija i podr�ava individualizam, nadmetanje i usmjerenost na kratkotrajne rezultate, pesimisti su u ve�ini.
© Pegasus Communications, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from Laverage Points© for a New workplace, New World. Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
"Moramo biti oprezni, ne smijemo podle�i o�aju jer �udna blistavost nade još uvijek postoji." - Edouard Saouma, 1993. Prije 10.000 godina stanovništvo je naraslo do neslu�enih razmjera - na zemlji je bilo �ak 10 milijuna ljudi. Ta ogromna brojka vodila je do katastrofe. Nisu svi ljudi mogli opstati kao skuplja�i i lovci. Strategija pre�ivljavanja bila je dvojaka - jedan se