Mnoge korporacije upravljaju bud�etima ve�im od pojedinih dr�ava. Kada ulaze na nove teritorije koriste se raznim izvorima mo�i i utjecaja. To zatim stvara nove dileme i mo�e, u pojedinim slu�ajevima, menad�era postaviti u ulogu dr�avnika i stvoriti nove situacije s kojima se tradicionalni poslovni lideri nisu nau�ili nositi.
Multinacionalne korporacije moraju prije svega prepoznati da su to pitanja o kojima se mora govoriti. Smatram da je to najte�e od svega. Tek kada postoji svijest o problemu mo�emo o�ekivati da tvrtka usmjeri resurse na njegovo rješavanje, educira kadrove te selektira i kreira lidere. Va�no je istaknuti potrebu za novim pristupom vo�enju u rješavanju problema etike i društvene odgovornosti.
U nekim dijelovima svijeta neke su poslovne prakse prihvatljive, dok u drugima nisu. Bez obzira na to, osnovni principi upravljanja poslovnim organizacijama, razvoja menad�menta i društvene odgovornosti primjenjivi su svugdje u svijetu. Njihovo postojanje slabi argumente o utjecaju kulturalne razli�itosti i ekstremnu poziciju radikalnoga relativizma po kojoj se nikada ne mo�emo usuglasiti, budu�i je sve razli�ito - što mo�e biti isprika za pasivnost.
Brojne se inicijative diljem svijeta bave identifikacijom i definiranjem univerzalno primjenjivih principa poslovne prakse. United Nations Global Compact, inicijativa koju podr�avaju mnoge tvrtke u svijetu, radi na sistematizaciji principa koji se odnose na radne odnose, prirodne resurse i korupciju. Druge su internacionalne institucije izdale deklaracije o pravoj ulozi, funkciji i svrsi tvrtke u modernom društvu.
Zbog potencijalnih troškova negativnoga imid�a i sve ve�ih rizika vezanih uz pojavu interneta, eti�ko ponašanje je zasigurno u interesu poduze�a. Zašto se to tako �esto ignorira?
AC: Smatram da dio problema le�i u obrazovanju lidera. Lidere se dosadašnjim obrazovanjem usmjeravalo na odre�ena pitanja i probleme što je automatski isklju�ivalo neka druga pitanja i probleme. No, vjerujem da �e se situacija u tom smislu poboljšati. Poslovni lideri današnjice sve više razumiju da se moraju i trebaju baviti etikom i društvenom odgovornošï¿½u. Tako�er razumiju i potencijalne rizike neuspjeha na tom podru�ju, ako ni zbog �ega drugoga onda zbog sve sna�nijeg utjecaja nevladinih udruga i civilnog sektora. Internet omogu�uje kupcima i korisnicima usluga udru�ivanje, razmjenu informacija i bojkot proizvoda. Sna�nije nevladine udruge mogu izvršiti znatan pritisak na tvrtke.
© Emerald Group Publishing Limited 2003. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
Otvorenost za nove izazove u poslovnom okru�enju, posve�enost prilagodbi i umanjivanju rizika, te eti�ko upravljanje postale su odrednice za uspješnost. Uvo�enjem vrednota u oblikovanju vizije, te u središte poslovnog upravljanja ukazuje se da je etika uz znanje, umije�e i inventivnost novi pokazatelj u poslovnom natjecanju. Recentna istra�ivanja naglašavaju po�eljnu usmjereno