Niz korporativnih skandala potaknuo je rastu�i cinizam javnosti naspram poslovne etike, uloge poduze�a u društvu i benevolentnosti klju�nih ljudi unutar poslovnih organizacija što je potreslo fundamente slobodnog tr�išta u razvijenom svijetu. Zbog bojazni kako je neodgovornost poduze�a sna�an društveni fenomen epidemijskih razmjera postoji evidentna spremnost svih zainteresiranih strana u poslovnom procesu da sprije�e budu�e neprihvatljive oblike ponašanja. Premda se generi�ki gledano mo�e re�i da postoji pozitivna korelacija izme�u društvene odgovornosti poduze�a i ostvarivanja njihovih strateških ciljeva, jednako tako je jasno da ne postoji univerzalna formula uspjeha i da svako poduze�e treba definirati specifi�ne misije, vizije, strateške ciljeve, projekte i operacije unutar danog konteksta poštuju�i njegove specifi�nosti.
Kako bi bilo koje poduze�e bilo konkurentno na du�i vremenski period, njegova strategija mora biti prihvatljiva širem krugu interesno-utjecajnih skupina, za �iju se pa�nju natje�e i konkurencija. Odgovorna konkurentnost kao da nas podsje�a da su poduze�a, tr�išta i op�enito ekonomija ljudske inovacije i u tom smislu ne mogu slu�iti u destruktivne svrhe. Upravo zbog toga, moderna poduze�a grade svoju poslovnu strategiju i praksu na eksplicitnoj odgovornosti za ekonomsku, eti�ku, socijalnu i ekološku dimenziju svojeg poslovanja. Ovakvom poslovnom politikom pametna poduze�a mogu pove�ati tr�išni udio, bolje kontrolirati rizik, privu�i najbolje ljudske potencijale, stimulirati inovacije, osigurati pristup nov�anim sredstvima po povoljnijim uvjetima, smanjiti troškove i poboljšati druge klju�ne parametre izvedbe.
Me�utim ovaj izbor uvijek nije tako jednostavan niti je lagan. Nu�no je za naglasiti kako je odgovorna konkurentnost jedna od mogu�ih strategija i praksa poslovnog ponašanja, a ne nu�no garancija uspjeha. Prema Kim Mølleru moderne organizacije su suo�ene s dva glavna izazova:
• odr�ati i poboljšati svoju konkurentnost;
• odgovoriti na ekološke, eti�ke i socijalne potrebe društva.
Ve�ina poduze�a tradicionalno je gledala na ova dva izazova kao na dva suprotstavljena procesa, vjeruju�i kako se resursi poduze�a trebaju prvo usmjeriti na ostvarivanje konkurentske prednosti na tr�ištu a tek onda na rješavanje društvenih pitanja. Me�utim, cijeli niz slu�ajeva iz poslovne prakse ukazuje na novu poslovnu realnost u kojoj se bez dugoro�nog, savjesnog i holisti�ki svjesnog strateškog planiranja ne mo�e o�ekivati ekonomski prosperitet.
Današnji je korporativan svijet suo�en s dvama osnovnim izazovima: 1. odr�avanje i unapre�ivanje konkurentnosti, 2. pozitivno odgovaranje na ambijentalne, eti�ke i društvene zahtjeve zajednice u kojoj djeluje. Za ve�inu organizacija navedeni su izazovi u konfliktnom odnosu. Vjeruju da im je osnovni zadatak usmjeravanje prema zahtjevu konkurentnosti, a tek potom prema zahtjevima zajed