Zakonska regulativa iz domene zaštite okoliša sve se više uskla�uje, pogotovo na prostoru Europske unije. Transparentnost, ali i ranjivost stoga rastu te se novi zakoni moraju implementirati na svakom europskom tr�ištu.
Jedino uz pomo� osmišljene strategije, tvrtke mogu svojem ukupnom imid�u pridru�iti imid� brige za okoliš - poštuju�i zahtjeve kako potroša�a tako i zaposlenika, lokalne zajednice, politi�ara i drugih organizacija.
Spojiti naizgled nespojivo, odnosno pove�ati produktivnost i u isto vrijeme pozitivno odgovoriti na druge društvene i ambijentalne zahtjeve nije nimalo jednostavan zadatak koji je ujedno i kona�an cilj svakog poduze�a. Kako je i nazna�eno u Europskom poslovnom manifestu protiv isklju�ivanja, prevencija i suzbijanje društvenog isklju�ivanja imperativ su sa stajališta:
- ljudskog dostojanstva,
- ljudskih prava koje proizlaze iz poštivanja tog dostojanstva.
Potroša�i utje�u na poslovanje poduze�a svojim direktnim i indirektnim eti�kim zahtjevima. Prilikom donošenja odluke o kupnji, potroša�i su zainteresirani za cijenu proizvoda, no, jednako su tako zainteresirani i za na�in proizvodnje proizvoda kojeg namjeravaju kupiti - u smislu zaštite okoliša ali i eti�kih pitanja vezanih za proizvodnju. Ako pojedine tvrtke koriste metode koje nisu eti�ke sa stanovišta potroša�a, kao npr. korištenje dje�je radne snage, potroša�i su spremni na ka�njavanje odustajanjem od kupovine takvih proizvoda. U skladu s navedenim, tvrtke kojima se priznaje eti�ko postupanje u prednosti su pred svojim konkurentima.
�injenica da sve više i više pojedinaca pronalazi vlastiti identitet u poslu koji obavlja vjerojatno najsna�nije utje�e na eti�ke standarde tvrtki. Ranije se taj identitet pronalazio u obitelji, odnosima društvenih klasa, lokalnoj zajednici i naciji. Ve�ina je navedenih izvora identiteta izgubila na zna�aju propadanjem obiteljskih struktura, novim klasnim odnosima, regionalizacijom lokalnih zajednica i globalizacijom nacija.
Povrh toga, tvrtke se moraju uskladiti s eti�kim vrijednosnim sustavom njihovih zaposlenika kako bi oni istinski i zainteresirano odgovorili na zahtjeve za pove�anjem produktivnosti. Tvrtke zato moraju razviti svojevrsni eti�ki profil kako bi na tr�ištu privukle, a zatim i zadr�ale kvalitetnu radnu snagu uz pomo� koje �e uspjeti unaprijediti produktivnost.
© World Business Academy 2004. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with World Business Academy.
Prijevod i lektura: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
Niz korporativnih skandala potaknuo je rastu�i cinizam javnosti naspram poslovne etike, uloge poduze�a u društvu i benevolentnosti klju�nih ljudi unutar poslovnih organizacija što je potreslo fundamente slobodnog tr�išta u razvijenom svijetu. Zbog bojazni kako je neodgovornost poduze�a sna�an društveni fenomen epidemijskih razmjera postoji evidentna spremnost svih