11. Primarno poimanje: "Mjesto" iz kojeg djelujemo

Tre�a razina Mjesta o kojoj Kao govori odnosi se na neku drugu kvalitetu znanja i spoznaje, onu koju Eleanor Rosch naziva primarno poimanje ili mudra svijest (eng. primary knowing).

"Primarno poimanje", govori Rosch u pokušaju da opiše kako se ono razlikuje od uobiďż˝ajene spoznaje, "je znanje koje nastaje iz povezanih cjelina (prije negoli iz izoliranih dijelova) i uz pomoďż˝ nepromjenjivog, direktnog predoďż˝avanja. Takvo je znanje 'otvoreno' prije negoli determinirano, proďż˝eto osjeďż˝ajem bezuvjetne vrijednosti (prije negoli uvjetno korisno), i sastavni je dio ďż˝ina spoznaje po sebi. Djelovanje iz te pozicije izvornog znanja trebalo bi biti spontano, prije negoli rezultat bilo kakvih odluka; ono je uvijek ispravno buduďż˝i da se zasniva na neďż˝em veďż˝em od pojedinca samog... takvo djelovanje ponekad moďż˝e biti strašno efikasno." (Rosch, 2007.)

Primarno poimanje, nastavlja Rosch, se zasniva na ďż˝injenici da um i materija nisu odvojeni, veďż˝ naprotiv, da su oni dijelovi istog, sveproďż˝imajuďż˝eg polja: "Sposobnost spoznaje u nekom smislu predstavlja polje koje sâmo sebe spoznaje... slijedite li svoju vlastitu prirodu dovoljno dugo i svakodnevno integrirate nove spoznaje, slijedite li je u njezinom kretanju i promjenama, slijedite li je dovoljno dugo i spremno napustite sve postavke i razmišljanja o sebi, tada ďż˝ete otkriti da ste zapravo izvorno biďż˝e, izvorni naďż˝in postojanja.

Izvorni naďż˝in postojanja prepoznaje prilike i djeluje na svoj vlastiti naďż˝in. Kada osjetimo i proďż˝emo kroz opisano iskustvo tada znamo da mi ljudi ne djelujemo iz pozicije odvojenog biďż˝a kako nam se to obiďż˝no ďż˝ini. Pojedinac ne moďż˝e ništa uraditi kako bi doďż˝ivio opisano iskustvo, osim da prakticira "izvorni ďż˝ivot", da osjeti njegovu "vibraciju" kako bi sebe podesio na pravu "frekvenciju". Primarno poimanje vas zapravo ďż˝eli voditi, te ako mu dozvolite, ono ďż˝e to i uďż˝initi." Kada djelujemo na toj razini poimanja, aktivnosti obavljamo bez prisutnosti racionalne svijesti, ďż˝ak i bez osjeďż˝aja da "ja uopďż˝e nešto radim" (Rosch, 1999.).

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...