Obzirom da se sa sve ve�om upotrebom Interneta transakcijski troškovi neprestano smanjuju, sve �e ve�i broj kompanija nastojati globalizirati spomenuta tri oblika poslovanja. Nadalje, što više ova tri oblika budu globalizirana, to �e se kompanije više usredoto�iti na organizaciju na temeljima ekonomije dosega i brzine.
Drugi autori, primjerice Werbach, tako�er zagovaraju razdvajanje u tri dimenzije:
1. Kreativnost,
2. Proizvodnja,
3. Odnosi s kupcima.
Me�utim, Werbach ne zagovara samo razdvajanje, ve� govori o tome kako povezati sve tri sfere aktivnosti u jedan sustav putem udru�ivanja (Werbach, 2000.). Neke od najuspješnijih visokotehnoloških firmi, kao npr. EMC iz Massachusettsa, kompanija koja je postala svjetski lider u tehnologiji skladištenja, razvili su posebne metode kojima istovremeno razdvajaju i povezuju tri sfere poslovanja.
Richard Foster iz McKinsey-a tvrdi da je operativna jezgra uspješnih velikih kompanija okru�ena onime što on naziva "poduzetni�kom Schumpeterijanskom �ahurom" koja im omogu�ava da naslute i eksperimentiraju s novonastaju�im mogu�nostima koje �esto predstavljaju glavni temelj stvaranja vrijednosti u svijetu novog biznisa (Foster, 1999.). Koncepcija hipertekstualne organizacije koju su 1995. godine predstavili Nonaka i Takeuchi tako�er naglašava ovaj oblik razdvajanja �ivu�eg sustava kompanije.
Mo�da se organizacije budu�nosti mogu najbolje promišljati u kontekstu razdvojenih sfera odnosa koje se pokre�u, isprepli�u i povezuju kroz pojedince i povezane timove koji, prema potrebi, sudjeluju u razli�itim sferama odnosa i stvaranja nove vrijednosti (Day, Jaworski, Jung, Nonaka, Scharmer, Senge, 2000.).
© C.Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.dialogonleadership.org
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pro�itao ovaj tekst preplavili su me osje�aji uzbu�enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju klju�ne ideje ovog teksta jesu: 1. Va�na "slijepa to�ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menad�menta 20. stolje�a le�i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos