5. Kvaliteta svijesti odre�uje performanse

Vjerujemo da opisane promjene u znanosti i menadďż˝mentu odraďż˝avaju šire obrasce uoďż˝ene kroz istraďż˝ivanja spoznaje i druga istraďż˝ivanja provedena u okvirima društvenih znanosti. Na primjer, noviji radovi znanstvenika na podruďż˝ju ljudske spoznaje, Fransisca Varele i Eleanor Rosch kao i fenomenologa Henrija Bortofta, ukazuju na poveďż˝anu pozornost koja se ukazuje metodama prvog lica koje omoguďż˝avaju pojedincima da pristupe razliďż˝itim razinama svog iskustva (Varela, 2000., Depraz, Varela i Vermersch, 1999., Varela i Shear, 1999.). Nakon lingvistiďż˝kog zaokreta kojeg je filozofija prošla u 20. stoljeďż˝u kada je fokus pozornosti premješten sa svijesti pojedinca prema inter-subjektivnom podruďż˝ju jezika, te nakon akcijskog zaokreta u društvenim znanostima koji je omoguďż˝io prijelaz s promatranja na istinsku promjenu društvenog ponašanja (Lewin, 1952., Argyris 1992., Torbert 2001., Senge i Scharmer, 2001., Reason i Bradbury, 2001.), ďż˝ini sa da u današnje vrijeme ulazimo u razdoblje nove promjene perspektive iz koje promatramo svijet. Nova promjena perspektive odnosi se na preusmjeravanje pozornosti s opipljivih ("tvrdih") ďż˝imbenika na neopipljive ("mekane") ďż˝imbenike oblikovanja društvene stvarnosti. Pod pojmom "opipljivi ďż˝imbenici" podrazumijevamo one ďż˝imbenike koji su lako uoďż˝ljivi i dostupni treďż˝im osobama (npr. hodanje ili govor). Pod pojam "neopipljivi ďż˝imbenici" svrstavamo kategorije kao što su kvaliteta opaďż˝aja ili iskustvo, dakle one kategorije koje su dostupne samo prvom licu. Drugim rijeďż˝ima, ti ďż˝imbenici su osobnog karaktera (Varela i Shear, 1999.).

U razdoblju postmodernizma, dakle u osamdesetim i devedesetim godinama prošlog stoljeďż˝a, opisano preusmjeravanje pozornosti promatranja posebno je dobilo na snazi postavivši estetsku dimenziju u samo središte znanstvenog razmatranja i istraďż˝ivanja (Lyotard, 1984.). Postmodernistiďż˝ka promjena perspektiva danas se dodatno proširuje pojaďż˝anim zanimanjem za prirodu ljudskog iskustva i iskustvenih doďż˝ivljaja te naďż˝ina na koji kvaliteta svijesti odreďż˝uje kvalitetu provoďż˝enja i iskustva, kako pojedinca tako i grupe (Csikszentmihalyi,1990., Pine i Gilmore, 1999., Conlin, 1999., Day, 1999., Jaworski, 1999., Jung, 1999.) Kao posljedica navedenog, suptilnije razine stvarnosti i svijesti polako ali sigurno ulaze u fokus interesa znanosti (Wilber, 2000., Torbert, 2000., Scharmer, 2007.).

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...