Zatim je nastavio: "Sljedeďż˝eg jutra kad smo se opet sastali, ďż˝ovjek koji do tada nije prozborio ni rijeďż˝i poďż˝eo nam je pripovijedati o svojoj ulozi u ekshumaciji tijela iz masovnih grobnica nastalih nakon masakra koji se dogodio u jednom selu. Govorio je o svojim osjeďż˝ajima i razmišljanjima dok su vadili tijela ubijene djece i trudnica, te o odnosu i suradnji sa seljacima. Kada je završio, u sobi je nastao muk koji je trajao nekih pet minuta. Nisam znao što da radim, stoga nisam ništa ni radio. Nešto se dogodilo u toj tišini. Jedna je osoba kasnije rekla da je za vrijeme šutnje 'duh bio prisutan u sobi', a druga pak da je to bio 'trenutak zajedništva'. Osobno se ne smatram osobom osjetljivom na takve vrste posebnih pojava, no ako je poruka jaka kao u ovom sluďż˝aju i ja je mogu ďż˝uti. A tada sam je zaista ďż˝uo."

Nekolicina uďż˝esnika scenari projekta je navedenu situaciju opisala kao "toďż˝ku preokreta". Treďż˝a faza, u kojoj su se scenariji koristili kao katalizatori za promjene u zemlji, umnogome je ovisila o toj toďż˝ki preokreta, o toj mirnoďż˝i i pristupanju unutarnjem razumijevanju. "ďż˝elio bih istaknuti da su u tom trenutku zajedniďż˝ka volja i zajedniďż˝ka posveďż˝enost grupe postali grupi jasni, te je svaki uďż˝esnik znao zašto je tamo i što mu je ďż˝initi u buduďż˝nosti", kaďż˝e Kahane.

Pri�a o Gvatemali nas upu�uje da snaga grupnog djelovanja, uspijemo li ju stvoriti, le�i u odnosima i slijedu faza su-osje�anja, su-inspiriranja i su-ostvarivanja budu�nosti koja �eli nastati.


17. Organizacije moraju stvoriti prakse koje podr�avaju kreativnost i djelotvornost

Za uspješno poslovanje u nastajuďż˝im uvjetima, organizacije ďż˝e morati razviti kljuďż˝ne sposobnosti koje se odnose na nasluďż˝ivanje i provoďż˝enje u djelo nastajuďż˝ih poslovnih moguďż˝nosti. (Arthur, 1996. i 2000., Jaworski i Scharmer, 2000.)

Najzna�ajnije od njih jesu (Jaworski i Scharmer, 2000.):

1. Promatranje: vidjeti stvarnost novim o�ima,
2. Naslu�ivanje: uskla�ivanje s nastaju�im obrascima koji oblikuju budu�e mogu�nosti,
3. Duboko poimanje: pristupanje unutarnjem izvoru kreativnosti i htijenja,
4. Zamišljanje: kristaliziranje vizije i namjera,
5. Provo�enje: trenutno djelovanje da bi se nova mogu�nost iskoristila.

Komentar

Miljenko Cime�a

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta proďż˝itao ovaj tekst preplavili su me osjeďż˝aji uzbuďż˝enja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju kljuďż˝ne ideje ovog teksta jesu: 1. Vaďż˝na "slijepa toďż˝ka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadďż˝menta 20. stoljeďż˝a leďż˝i upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...