qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Vo�enje u 21. stolje�u

Članak: Komentar Petera M. Sengea, Peter M. Senge

download PDF

Komentar Petera M. Sengea

Peter M. Senge Peter M. Senge predsjednik je SoL-a, Society for Organizational Learning i profesor na MIT Sloan School of Management. Radio je s mnogim velikim korporacijama (Motorola, Federal Express, Intel) na unapre�ivanju sposobnosti timskog u�enja. Proglašen je za jednu od pet najutjecajnijih osoba u povijesti menad�menta. Njegova knjiga Peta disciplina najutjecajnija je knjiga iz tog znanstvenog podru�ja izdana u posljednjih deset godina.

 


1. Koji je za mene klju�ni uvid iz ovog teksta (kako bih ga pojasnio iz teoretske perspektive ili iz perspektive klju�nih temeljnih ideja)?

Za mene je klju�no što se pribli�avamo razumijevanju generativnog teritorija u srcu svakog liderstva. Postoje mnoge definicije liderstva, a zajedni�ko im je da se odnose na sposobnost podr�avanja promjena koje stvaraju novu stvarnost u skladu s istinskim ljudskim te�njama. Prema mojem mišljenju, nerazumijevanje opisanog procesa dovelo je u pitanje mnoge suvremene teorije o liderstvu.

Mislim da je najbolje da uvide dobivene iz ovog projekta pojasnim u kontekstu vlastite naobrazbe i nau�enog o dinamici slo�enih društvenih sustava.

Metoda sustavske dinamike (Forrester, Sterman) se tradicionalno temelji na pozitivisti�koj epistemologiji koja usmjerava pozornost na na�in na koji struktura povratnih veza u društvenom sustavu utje�e na obrasce ponašanja koje taj isti sustav stvara. Prema tom pristupu do rasta mo�e do�i jedino u situaciji kada u njegovim osnovama postoje oja�avaju�i procesi povratnih veza uz pomo� kojih kretanje u jednom smjeru (npr. pove�anje prodaje) dovodi do prate�ih promjena (npr. pove�anje prihoda koji se reinvestiraju u nove proizvode) koje zatim opet stvaraju daljnje kretanje u istom smjeru. S druge strane, do oscilacija dolazi zbog kašnjenja u procesima uravnote�enja (poput onih koji se pojavljuju kod popunjavanja zaliha u kompleksnom opskrbnom lancu) ili zbog višestrukih uzajamno protuslovnih ciljeva (poput decentralizacije kako bi se pospješile inovacije i centralizacije kako bi se pospješila kontrola). Rezultati koji nastaju u sustavu posljedica su opisanih obrazaca ponašanja. To�nije, doga�aji zaokupljaju pa�nju menad�menta kada opisani obrasci ponašanja stvore iznenadne, neo�ekivane i nepo�eljne promjene, npr. pad prodaje ili prazna skladišta. Ovaj tradicionalni sustavsko dinami�ki uzro�nosti mo�e se prikazati na slici:


POGLEDATI U PDF-u!

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna