Osobno ne smatram da se doga�a bilo kakva �arolija, osim ako proces samo-organizacije sam po sebi nije �arolija. Vjerujem da unutar "Otvorenog prostora" djeluju isti mehanizmi koje Stuart Kaufman opisuje u svome radu na razini molekula. Dokazivanje navedene tvrdnje umnogome prelazi potrebe ovog teksta, ako bi dokazivanje uop�e bilo mogu�e. Dokazivati na taj na�in da "Otvoreni prostor" funkcionira jednostavno nije potrebno, budu�i da postoje iskustva tisu�a ljudi širom svijeta te je metodu mogu�e uvijek iznova koristiti. No, ipak je potrebno iznijeti vjerodostojno objašnjenje koje tuma�i na koji na�in i zbog �ega tehnologija funkcionira.
Sjetimo se sada osnovnih na�ela (preduvjeta) potrebnih za samo-organizaciju koje je ponudio Kaufman, a koja su navedena ranije u tekstu, te ih zatim usporedimo s preduvjetima funkcioniranja "Otvorenog prostora"...Vidjet �emo da se ustvari radi o istome.
Kada me ljudi pitaju kada bi trebalo koristi "Otvoreni prostor", ja im ka�em:
1. u bilo kojoj situaciji koju karakterizira velika kompleksnost problema koje treba riješiti,
2. u situaciji velike raznolikosti uklju�enih ljudi,
3. u situaciji koju obilje�ava visoka razina mogu�eg ili stvarnog sukoba (kaoti�nost),
4. u situacijama kada je odluka trebala biti donesena "ju�er".
Tehnologiju "Otvorenog prostora" ne bi trebalo koristiti u situacijama kada su problemi i rješenja unaprijed poznati, odnosno u slu�aju postojanja �vrste veze izme�u problema i ljudi, tj. kada ne postoji mogu�nost novog povezivanja.
�elio bih naglasiti da sam na�ela metode postavio kroz vlastita istra�ivanja i na temelju vlastitog iskustva. Nakon što sam se susreo s Kaufmanovim radom, zadovoljno sam zaklju�io da ustvari govorimo o istom. Da li je to dokaz? Vjerojatno nije. Da li je to poticajno? Naravno! Sudionici "Otvorenog prostora" na iskustvenoj su razini svjesni da se do reda dolazi na spontan, prirodan na�in te da se red u njihovu radu manifestira bez vanjskog uplitanja ili namjere. Red jednostavno nastaje, sam od sebe. �ak i da navedeno nije samo-organizacija, odnosno "spontani red", jasno je da dovodi do zna�ajnih rezultata. Mo�emo li isto re�i i za u�enje?
© World Business Academy, 1998.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Upišemo li u naš internetski pretra�iva� rije� besplatno, (naslov originala je "learning is for free". Q21 ga je preveo kao "spontano ucenje" no naslov se moglo prevesti i kao "ucenje je besplatno" op. ure.) zasigurno �emo na prvoj strani uo�iti frazu najbolje stvari u �ivotu su besplatne. Postoji i druga opcija koja ka�e da nema besplatnog ru�ka, no bez