O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje

Russell L. Ackoff Russell L. Ackoff, doktor znanosti, profesor emeritus na uglednoj poslovnoj školi Wharton, jedan je od vodeďż˝ih ameriďż˝kih struďż˝njaka za menadďż˝ment. Njegova knjiga Introduction to Operations Research smatra se djelom koje je postavilo temelje na podruďż˝ju istraďż˝ivanja sustava i sistemskog razmišljanja. Struďż˝na javnost ga smatra "ocem sistemskog razmišljanja". U svojoj karijeri dr. Ackoff je suraďż˝ivao s oko 250 kompanija i 50 vlada drďż˝ava širom svijeta. Autor je 23 knjige od kojih su mnoge postale svjetski bestseleri: Redesigning the Future, The Art of Problem Solving, Creating the Corporate Future, Revitalizing Western Economies.

Uvod

Opseďż˝na literatura na temu uďż˝enja uglavnom se bavi sociopsihološkim aspektima, odnosno naďż˝inom na koji uďż˝imo od drugih ljudi. Ovdje je vaďż˝no istaknuti da cjelokupna ljudska spoznaja u svojoj krajnosti potjeďż˝e iz iskustva, bilo vlastitog ili tuďż˝eg. Uďż˝enje na temelju iskustva osobito je vaďż˝no u organizacijama, prvenstveno zbog neprestane fluktuacije djelatnika. U ovom se ďż˝lanku bavim iskustvenim uďż˝enjem (spoznaja na temelju iskustva) u kontekstu organizacije, ďż˝ime ďż˝elim nadopuniti nedostatne rasprave i diskusije na tu temu. Time nikako ne ďż˝elim umanjiti znaďż˝aj meďż˝uljudskog uďż˝enja u organizacijama.

Zapoďż˝et ďż˝u s definicijama po meni vaďż˝nih razlika komponenti uďż˝enja, dakle s definicijama podataka, informacija, znanja, razumijevanja i mudrosti. Glavna mi je namjera ispraviti pogreške koje se pojavljuju i ponavljaju u dijelu literature o organizacijskom uďż˝enju koja iskljuďż˝uje razumijevanje i mudrost, a uďż˝enjem se bavi iskljuďż˝ivo u kontekstu informacija i znanja. Obzirom da ne postoje opďż˝e prihvaďż˝ene definicije navedenih pojmova, koristit ďż˝u se svojima jer smatram da su korisne u mnogim primjenama.

Nadalje, razlikujem i uďż˝enje od prilagodbe jer se prilagodba moďż˝e smatrati posebnim sluďż˝ajem uďż˝enja. Moram napomenuti da me je zbunila literatura koja se bavi ovim razlikama (npr. Haeckel & Nolan, 1996.). Pozabavit ďż˝u se i vrlo vaďż˝nom ulogom pogrešaka u uďż˝enju i prilagodbi, kao i razumijevanjem samog procesa uďż˝enja, odnosno uďż˝enja o tome kako uďż˝iti kojeg Gregory Bateson (1972) naziva deutero uďż˝enjem.

Na kraju �u prezentirati skicu menad�erskog sustava za u�enje i prilagodbu koji je sukladan raznolikim potrebama prethodno opisanim u ovom tekstu.

Komentar

Dubravka Mirkoviďż˝

Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume

pročitaj...