O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje

Dubravka Mirkoviďż˝ Dubravka Mirkoviďż˝, magistar znanosti, konzultant i vlasnica tvrtke GENTIS d.o.o. koja se bavi individualnim i organizacijskim razvojem. Roďż˝ena je u Venecueli, a 1992. g. dolazi u Hrvatsku s obitelji gdje radi kao Human Resources Manager za Adriatic regiju u DHL international i  Coca-Cola Company, te kao interni konzultant za uďż˝enje (Learning Skills Consultant) za Centralno - Istoďż˝nu Europu u Coca-Coli.

Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe.
On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama:

Slika 1.
(pogledati u PDF-u)

Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrumenata mjerenja, a oni su bezvrijedni ako se ne procesuiraju u informacije koje su upotrebljive. Informacije nam pomaďż˝u u odluci "što napraviti" i "kao to napraviti", a to je znanje.

Znanje je sadr�ano u instrukcijama ili u "know-how"-u sustava; znanje mo�e biti ste�eno kroz iskustvo ili kroz trening, a ne kroz obrazovanje. Sadr�aj obrazovanja trebao bi biti razumijevanje i mudrost. Inteligencija je sposobnost pojedinca da postigne znanje. Zato Ackoff ka�e da bi mjerenje inteligencije trebalo biti prikazano kroz mogu�nost u�enja, a ne kroz koli�inu znanja koje netko posjeduje. U organizacijama menad�ment treba znanje i informacije, s time da to nije dovoljno; uz navedeno treba razumijevanje i mudrost. U ve�ini slu�ajeva imati puno informacija i znanja ne jam�i razumijevanje i mudrost.

Slika 2.
(pogledati u PDF-u)

Razumijevanje poma�e i pove�ava brzinu postizanja znanja. Odgovara na namjeru. Sve �etiri komponente u�enja pretpostavljene su jedne drugima i razvijene su neovisno, premda u hijerarhijskom odnosu niti jedna nije manje va�na od drugih.

 

O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje

Russell L. Ackoff

Uvod Opseďż˝na literatura na temu uďż˝enja uglavnom se bavi sociopsihološkim aspektima, odnosno naďż˝inom na koji uďż˝imo od drugih ljudi. Ovdje je vaďż˝no istaknuti da cjelokupna ljudska spoznaja u svojoj krajnosti potjeďż˝e iz iskustva, bilo vlastitog ili tuďż˝eg. Uďż˝enje na temelju iskustva osobito je vaďż˝no u organizacijama, prvenstveno zbog neprestane fluktuacije djelatnika. U ovom se ďż˝lanku bavim isk

pročitaj...