Partneri
Tema mjeseca: Organizacijsko u�enje
Članak: O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje , Russell L. Ackoff
Znanje se mo�e ste�i pomo�u vlastitog iskustva - na primjer, metodom pokušaja i pogrešaka - ili od druge osobe koja je znanje stekla tako�er iz iskustva, bilo vlastitog ili tu�eg. Programiranje ra�unala ili davanje naputaka ljudima primjer je podu�avanja kako se nešto treba napraviti. Takvo se podu�avanje naziva treningom, te se ne smije poistovje�ivati s obrazovanjem. �esta je pogreška što se ne pravi razlika izme�u treninga i obrazovanja, što rezultira stvaranjem tzv. obrazovnog sustava koji više vremena pridaje treningu, nego samom obrazovanju. Obrazovanje bi u svome sadr�aju trebalo obuhva�ati razumijevanje i mudrost.
Ra�unalni ekspertni sustavi u sebi sadr�e kodificirano znanje nekog stru�njaka koje pohranjuju i �ine dostupnim vanjskim korisnicima. Iako od vremena kada je Shannon razvio elektroni�kog štakora koji samostalno pronalazi izlaz iz labirinta postoje ra�unala koja su programirana za stjecanje znanja, za samostalno u�enje, takvi su primjeri još i danas prava rijetkost.
Nadalje, inteligencija se tuma�i kao sposobnost pojedinca da stje�e znanje. Stoga je prava mjera za inteligenciju sposobnost pojedinca da u�i, odnosno sposobnost stjecanja znanja, a ne koli�ina znanja koju netko posjeduje. Za ekspertne sustave koji ne stje�u znanje, a ve�ina ih nema tu sposobnost, ne mo�e se smatrati da posjeduju inteligenciju, bilo umjetnu ili neku drugu. Neinteligentni sustavi su oni koji nemaju razvijenu sposobnost u�enja. Oni dakle mogu posjedovati znanje, ali ga ne mogu samostalno stjecati.
Vo�enje i menad�ment o�ito zahtijevaju posjedovanje znanja i informacija. No, to nije dovoljno. Tra�i se i razumijevanje. Problemi se kod procesa vo�enja javljaju više zbog nedostatka znanja, nego zbog nedostatka informacija, te više zbog nedostatka razumijevanja nego nedostatka znanja. Ve�ina lidera i menad�era pati od prezasi�enosti informacijama (eng. information overload), a ne zbog "prezasi�enosti znanjem ili razumijevanjem".
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Dubravka Mirkovi�Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume