Mudrost je sposobnost percipiranja i vrednovanja dugoro�nih posljedica nekog ponašanja. �esto se povezuje sa spremnošï¿½u na kratkoro�ne �rtve u korist dugoro�nih dobitaka.
Svako djelovanje pojedinca rezultat je informacija, znanja i razumijevanja koje taj pojedinac posjeduje. Vrijednost informacija, znanja i razumijevanja je instrumentalna; le�i u njihovoj mogu�nosti poticanja ostvarivanja �eljenih u�inaka - planova i ciljeva. Iako �ovjek treba biti svjestan cilja kojeg �eli ostvariti kako bi odredio u�inkovitost sredstava za njegovo postizanje, ipak ne treba nu�no biti svjestan i vrijednosti krajnjeg ishoda. Stoga mo�emo govoriti o u�inkovitosti nemoralnog jednako kao i moralnog djelovanja. Primjer je relativna u�inkovitost razli�itih na�ina kršenja zakona ili povre�ivanja drugih.
S druge strane, efektivnost nekog ponašanja uzima u obzir i vrijednost kona�nih rezultata. Efektivnost u postizanju nekog cilja proizvod je u�inkovitosti djelovanja i vrijednosti kona�nog ishoda. Stoga je mogu�e da neefektivno postizanje nekog vrijednog cilja mo�e biti efektivnije nego u�inkovito postizanje nekog negativnog cilja.
Recimo to jednostavnije - �esto je bolje loše napraviti dobru stvar, nego dobro napraviti lošu stvar. Kada netko dobro napravi pogrešnu stvar njegova se pogreška poja�ava, što poti�e na daljnje poboljšanje ostvarivanja loše odabranih ciljeva. Kao primjer mo�emo uzeti poboljšanje kvalitete današnjih automobila koji u sve ve�em broju gradova uništavaju kvalitetu �ivota, što je o�igledan primjer kada se loša stvar radi sve bolje i bolje, a situacija postaje sve gora i gora. S druge strane, kada netko pogrešno radi dobru stvar, prepoznavanje i dijagnoza pogreške mogu voditi ka poboljšanju sredstava za postizanje ispravnog cilja.
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume