Partneri
Tema mjeseca: Organizacijsko u�enje
Članak: O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje - 2. dio, Russell L. Ackoff
Stoga je potpuni sustav za u�enje onaj koji primje�uje pogreške, dijagnosticira ih i propisuje korektivno djelovanje. Kao što je ve� re�eno, te aktivnosti zahtijevaju informacije, znanje i razumijevanje. Vrijednosti kojima takav sustav slu�i su ujedno i vrijednosti pojedinaca kojima taj sustav slu�i. Stoga one odra�avaju njihovu mudrost, ili u suprotnom slu�aju, pomanjkanje mudrosti.
Treba napomenuti da se u ve�ini organizacija pogreške skrivaju �ak i od onih koji ih �ine. Vjerojatnost nastajanja takve vrste skrivanja pove�ava se s polo�ajem ili statusom. Naime, što je polo�aj viši, ve�a je i potreba za sveznanjem. To zna�i da se vjerojatnost u�enja smanjuje s porastom polo�aja koji osoba dosti�e unutar organizacije.
Postoje dvije vrste pogrešaka:
1. Pogreške nastale zbog djelovanja - kada se u�ini ono što nije trebalo biti u�injeno
2. Pogreške nastale zbog propusta djelovanja - kada se ne u�ini ono što je trebalo biti u�injeno.
Organizacije koje otkrivaju pogreške obi�no otkrivaju samo one nastale zbog djelovanja, ali ne i one nastale zbog propusta djelovanja. Pogreške nastale zbog propusta uklju�uju izgubljene prilike. Na�alost, propast ili uništenje organizacija �ešï¿½e se javlja kao posljedica pogrešaka nastalih zbog propusta, nego zbog pogrešaka nastalih djelovanjem. Puno je te�e ispraviti pogreške nastale zbog propusta. Mo�emo ih smatrati izgubljenim i zauvijek nestalim prilikama.
Da bi ubrzali u�enje, nu�no je donositi i nadgledati odluke koje �e pridonijeti poboljšanju sposobnosti neprestanoga u�enja. U�enje o tome kako u�iti naziva se deutero u�enje. Takvo se u�enje doga�a u situacijama kada prepoznamo i ispravimo pogreške nastale u pokušaju ispravljanja pogrešaka. Zbog ubrzanih promjena okru�enja i pove�anja njegove slo�enosti, znanje koje posjedujemo zastarijeva sve br�e u sve kra�em roku. Iz tog je razloga u�enje kako u�iti mnogo va�nije od onoga što u�imo.
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Dubravka Mirkovi�Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume