Sve te podatke treba unijeti u zapis odlu�ivanja (6) te pohraniti u neaktivnu memoriju i komparator. Primjer korištenog zapisa odlu�ivanja prikazan je na slici 2. Naime, vrlo je va�no da se koristi potpuno neaktivna memorija iz razloga što ljudska memorija s vremenom mijenja svoj sadr�aj, što se posebice odnosi na prognoze i o�ekivanja. Neaktivna pohrana informacija mo�da predstavlja jedinu prednost ra�unala u odnosu na ljude.
Verzija zapisa odlu�ivanja (6), odnosno uvjeti za nadgledanje (7), moraju se poslati do funkcije za podršku odlu�ivanju koja ima odgovornost provjeravanja vjerodostojnosti o�ekivanja, pretpostavki i informacija korištenih pri donošenju odluka, kao i odgovornost za njihovu provedbu. Kada se zaprime informacije o vjerodostojnosti o�ekivanog u�inka, kao i korištene bitne pretpostavke i informacije, potrebno ih je poslati u memoriju i komparator u obliku izvještaja nadgledanja (8). Tada slijedi usporedba stvarnih i o�ekivanih u�inaka i pretpostavki te bitnih pojava, koja se temelji na korištenju informacija o zapisu odlu�ivanja (6) pohranjenih u memoriju i izvještajima nadgledanja (8).
Slika 2: Primjer zapisa odlu�ivanja (pogledati u PDF-u);
Kada komparator ne prona�e zna�ajnu razliku izme�u o�ekivanja i pretpostavki unutar pra�ene izvedbe zabilje�ene u izvještaju nadgledanja (8), potrebno je, za budu�e reference, unijeti u memoriju zapis komparacije (9b). Taj zapis �uva ono što se zna ili ono za što se vjeruje da je ispravno, stoga bi trebao biti pohranjen u obliku kojemu se mo�e na jednostavan na�in ponovno pristupiti, npr. korištenjem sustava klju�nih rije�i. Ako se primijeti znatna razlika, bilje�it �e se kao devijacija (9a) u funkciju dijagnoze i propisanog djelovanja. Takve nam devijacije nazna�uju da je nešto pošlo krivim putem. Tada dolazi do potrebe za dijagnozom, kako bi se to�no odredilo što nije u redu i što treba poduzeti. Svrha takve dijagnoze jest prona�i uzro�nike devijacije te propisati korektivno djelovanje. Drugim rije�ima, dijagnosti�ka se funkcija sastoji od objašnjenja pogreške, odnosno njezina razumijevanja.
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume