Postoji svega nekoliko izvora pogrešaka, a svaki od njih zahtijeva drugaďż˝iju vrstu korektivnog djelovanja.

1. Informacije, znanje ili razumijevanje (3) korišteni u donošenju prvotne odluke bili su pogrešni te stoga funkcija za podršku odluďż˝ivanju zahtijeva promjenu (10a) kako se pogreška ne bi ponovila. Informacije korištene u donošenju odluke takoďż˝er se mogu pribaviti iz analizatora simptoma i predsimptoma koji je opisan u daljnjem tekstu. Stoga je promjena moďż˝da i njemu potrebna (10d),

2. Pretpostavimo li da je odluďż˝ivanje bilo pogrešno, tada promjenu (10b) treba provesti i u tom podsustavu,

3. Moguďż˝e je da odluka bude ispravna, a provedba neispravna. U tom je sluďż˝aju potrebna promjena (10c) u ponašanju osoba koje su bile odgovorne za provedbu ili komunikaciju, upute i motivacijske poruke (5) unutar organizacije,

4. Moguďż˝e je da se okruďż˝enje promijenilo na neoďż˝ekivan naďż˝in. U takvim je sluďż˝ajevima potrebno osmisliti ili bolji naďż˝in predviďż˝anja promjene okruďż˝enja ili smanjiti osjetljivosti na njih ili smanjiti vjerojatnost nastanka promjena. Navedeni sluďż˝ajevi ukljuďż˝uju promjene (10a, 10b ili 10c) u funkciji podrške odluďż˝ivanju, u funkciji odluďż˝ivanja ili u organizaciji.

Pomo�u ovih vrsta korektivnih djelovanja, dijagnoza i propisanog djelovanja osiguravaju se u�enje i prilagodba.

Sada razmislimo na koji se naďż˝in prepoznaju i formuliraju prijetnje i prilike koje nisu povezane s prethodnim odlukama. Simptom upuďż˝uje na prisustvo prijetnje ili prilike. On predstavlja samo jednu vrijednost unutar šireg raspona vrijednosti neke varijable te se obiďż˝no pojavljuje u iznimno pozitivnim ili iznimno negativnim situacijama, rijetko u neutralnim. Primjerice, groznica je stanje izrazito visoke tjelesne temperature koja se rijetko ili nikad ne povezuje s dobrim zdravljem, a ďż˝esto s bolešďż˝u.

Komentar

Dubravka Mirkoviďż˝

Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume

pročitaj...