Varijable korištene kao simptomi obilje�avaju ponašanje organizacije ili njezina okru�enja. Takve se varijable tako�er mogu dinami�no koristiti kao predsimptomi ili znakovi; indikatori budu�ih prilika ili problema. Predsimptom je nenamjerno, normalno ponašanje, primjerice neki trend, statisti�ka sklonost ili ciklus. Stoga je trend povišenja tjelesne temperature, kao i ostali koji nisu unutar normalnih omjera, pokazatelj nadolaze�e groznice. Za otkrivanje predsimptoma razvijeni su mnogi statisti�ki testovi koji se mogu lako otkriti i golim okom i zdravim razumom.
Potpuni menad�erski sustav u�enja i prilagodbe redovito dobiva informacije o brojnim unutarnjim i vanjskim pokazateljima izvedbe (11), od kojih se neke vrijednosti uz pomo� analizatora simptoma i predsimptoma pokazuju kao simptomi i predsimptomi (12).
Kada se simptomi i predsimptomi (12) uo�e, šalju se do funkcije za dijagnozu i propisano djelovanje. Jednom kada je dijagnoza postavljena, otkrivene prijetnje i prilike (13) prijavljuju se funkciji odlu�ivanja.
Svaki put kada funkcija za dijagnozu i propisano djelovanje propisuje promjenu, potrebno je pripremiti zapis dijagnostike i propisanog djelovanja (14). Potom se zapis šalje u memoriju i komparator, gdje se njegov sadr�aj mo�e usporediti s �injenicama koje je iznijela funkcija za podršku odlu�ivanju. Ona predstavlja odgovor na potrebno nadgledanje (15) koje je proizašlo iz funkcije za dijagnostiku i propisano djelovanje. Zatim se devijacije (9a) prijavljuju funkciji za dijagnozu i propisano djelovanje te je potrebno poduzeti korektivno djelovanje. Takvo korektivno djelovanje mo�e uklju�ivati promjenu (16) funkcije za dijagnozu i propisano djelovanje ili je potrebno izvršiti neku ranije spomenutu promjenu. Upravo nam te promjene omogu�avaju u�enje kako u�iti i u�enje kako se prilagoditi.
U kona�nici se informacije o prijetnjama i prilikama (13) mogu poslati izravno do funkcije odlu�ivanja od strane izvora u organizaciji ili okru�enju, tj. funkcija odlu�ivanja ih mo�e zaprimiti izvan menad�erskog sustava za u�enje i prilagodbu.
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume