Provedba

Kao što sam veďż˝ rekao, funkcije prikazane na slici 1 mogu ostvariti pojedinci ili organizacijske jedinice. U maloj organizaciji cijeli sustav moďż˝e provesti samo jedna osoba.

Sve funkcije, osim dijagnoze i propisanog djelovanja, mogu trenutno biti automatizirane do odre�enog stupnja. Ta �e se mogu�nost pove�avati s vremenom, kao i s daljnjim razvojem ra�unala i komunikacijske tehnologije.

Dijelovi sustava mogu se kreirati odvojeno jedan od drugoga. Nezavisni upravljaďż˝ki informacijski sustavi su vrlo ďż˝esti, no smatram pogrešnim stvaranje upravo takvog sustava. Razlog tome je što se ostali dijelovi sustava za podršku uďż˝enju rijetko dodaju naknadno u situaciji kada je informacijski podsustav prvi proizveden. Problemi s odrďż˝avanjem takvog sustava toliko su veliki da za njegovo proširenje na druge funkcije ostaje vrlo malo energije i vremena. Opďż˝enito govoreďż˝i, korisnije je stvoriti potpuni sustav podrške uďż˝enju za dio organizacije, nego podsustav za cijelu organizaciju. Vjerojatnije je da ďż˝e cjeloviti i koordinirani sustavi biti razvijeni od strane ostalih dijelova organizacije, nego da ďż˝e podsustavi sluďż˝iti cijeloj organizaciji.

Ako neki dio sustava treba biti odvojeno razvijen, onda je to svakako nadzorni podsustav. On mora nadgledati donesene odluke, ispravljati pogreške i opaďż˝ati promjene koje zahtijevaju paďż˝nju unutar upravljane organizacije ili njezina okruďż˝enja. Nekoliko razloga ide ovome u prilog. Prvo, dobrobit se primjeďż˝uje ranije i uoďż˝ljivija je. Drugo, kvalitetan nadzorni sustav u jednom dijelu organizacije potiďż˝e ostale dijelove da ga slijede. Treďż˝e, uspješan rad nadzornog podsustava vodi prema ukljuďż˝ivanju ostalih podfunkcija. Za razliku od informacijskog sustava, nadzorni sustav ne ostavlja dojam samodostatnosti. Bez ovakvog nadzora proces oduďż˝avanja nije moguďż˝, a bez oduďż˝avanja teško je ili gotovo nemoguďż˝e postiďż˝i uďż˝enje.

Komentar

Dubravka Mirkoviďż˝

Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume

pročitaj...