Partneri
Tema mjeseca: Organizacijsko u�enje
Članak: O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje - 2. dio, Russell L. Ackoff
Stjecanje mudrosti
U uobi�ajenim uvjetima stjecanje mudrosti ne smatramo u�enjem, jer se u�enje obi�no vezuje uz školovanje. Mudrost �ešï¿½e povezujemo sa starošï¿½u i iskustvom, zato što se bavi dugoro�nim posljedicama djelovanja. Stoga je stjecanje mudrosti ponekad sve, samo ne sustavno.
Obzirom da mudrost uklju�uje osvješï¿½ivanje dugoro�nih posljedica nekog djelovanja i njihovo vrednovanje, ona neizbje�no zahtijeva i eti�ku prosudbu. Takva se prosudba mo�e dogoditi ondje gdje postoji mogu�nost izbora. Dakako, iz tog je razloga etika isklju�ivo ljudska preokupacija. Stoga etika neizbje�no zahtijeva o�uvanje i pove�anje legitimnih mogu�nosti dostupnih drugima, ali i nama samima. Legitimne mogu�nosti su one koje ne smanjuju mogu�nosti dostupne drugima.
Mudrost treba biti usmjerena prema odr�avanju, ako ne i pove�anju mogu�nosti iz najmanje dva razloga. Prvo, ne mo�emo to�no predvidjeti ve�inu dugoro�nih posljedica sadašnjeg izbora te moramo ostaviti prostor za mogu�e pogreške. Drugo, ne mo�emo to�no predvidjeti izbore koje �emo mi ili drugi cijeniti u budu�nosti. Ove nedostatke pogoršava i ubrzana stopa promjene koja se doga�a u našem okru�enju te njegova sve ve�a slo�enost.
Da bi potaknuli proces stjecanja mudrosti, trebamo zapisati o�ekivane dugoro�ne u�inke naših odluka, ako one postoje, te njihovo eti�ko vrednovanje. Kada stvarne posljedice postanu o�ite, potrebno ih je eti�ki vrednovati. Postupak vrednovanja potrebno je tretirati kao funkciju dijagnoze i propisanog djelovanja unutar prethodno opisanog sustava. Kada se pojave neeti�ke posljedice, treba ih zapamtiti i zapisati u memoriju. Na taj �e se na�in izbje�i sli�ne pogreške u budu�nosti te smanjiti vjerojatnost njihova pojavljivanja.
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Dubravka Mirkovi�Ackoff nam u svom �lanku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti u�enja i kako se ona mo�e sa�uvati kroz dizajn sustava u�enja i prilagodbe. On definira sadr�aj u�enja i odnos koji vlada me�u njegovim komponentama, te poti�e diskusiju o iskustvenom u�enju, bez da umanji zna�aj me�uljudskog u�enja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume