Tada smo pristupile vlastitim iskustvima autentiďż˝nosti te pomoďż˝u njih istraďż˝ile U-model. Model se temelji na studiji "Tri geste osvješďż˝ivanja" (The Three Gestures of Becoming Aware), kognitivnog znanstvenika Francisca Varele, te na modelu akcijskog uďż˝enja ekonomista Briana Arthura. Pretpostavka modela kaďż˝e da se, kada smo suoďż˝eni s novom ili izazovnom situacijom koja zahtijeva inovaciju, ďż˝esto vraďż˝amo na stare obrasce ponašanja, jednostavno "downloadiramo" stare informacije i strategije, te na novu situaciju reagiramo kao da je stara. U-model predlaďż˝e alternativnu strategiju: potrebno je stati i na dubljoj razini osjetiti gdje se nalazimo, a zatim stupiti u kontakt sa stvarnim iskustvom, te iskoristiti tu vezu sa stvarnošďż˝u, kako bi "prisustvovali" buduďż˝nosti u nastajanju. Drugim rijeďż˝ima, moďż˝emo li opustiti svoj obrambeni mehanizam i pojaďż˝ati kontakt sa stvarnošďż˝u, naše ďż˝e djelovanje utjeloviti ono što uistinu jesmo, kao odgovor na ono što je zaista potrebno. Više ne moramo djelovati kao bestjelesni "instrumenti" u sluďż˝bi organizacije i trpjeti neizbjeďż˝ne negativne posljedice. Scharmer i drugi opisuju tri stadija putovanja niz U krivulju, odnosno nasluďż˝ivanje, duboko poimanje i ostvarivanje. Da bi na našoj radionici potakle propitivanje, odredile smo tri osnovna pitanja koja odgovaraju trima stadijima. Pitanja jesu: Što jest? Što ako? Što sada?

U subotnje poslijepodne radionicu smo usmjerile na pitanje "nasluďż˝ivanja" u našem modelu. Zapitale smo se koji je to prvotni naďż˝in pomoďż˝u kojeg spoznajemo svijet oko sebe. Da li se to dogaďż˝a slušanjem, putem osjetilne percepcije ili pomoďż˝u onoga što nam drugi kaďż˝u? Da li spoznajemo uz pomoďż˝ znanosti ili kroz definiranje samoga sebe? Raspravljale smo o istraďż˝ivanjima objavljenim pod imenom ďż˝enski naďż˝ini spoznavanja, koje je provela autorica Belenky i koja govore o tome na koji naďż˝in ďż˝ene spoznaju svijet oko sebe i sebe same. Autorica je na temelju intervjua sa 135 ďż˝ena oznaďż˝ila stadije spoznavanja koji zapoďż˝inju "slušanjem glasova drugih". U našoj je grupi bilo ďż˝ena koje su veďż˝inu svog djetinjstva provele slušajuďż˝i glasove drugih, uglavnom muškaraca, te su tako nauďż˝ile biti dobri primatelji i podupiratelji. Sljedeďż˝i stadij jest "subjektivno znanje" koje dolazi kroz samopropitivanje. Neke su ďż˝ene iz naše grupe doďż˝ivjele trenutke u kojima su se pobunile protiv glasova drugih, te su ih pokušale zamijeniti vlastitim unutarnjim glasom. ďż˝ivot su im spasile meditacija i ostale tehnike samorefleksije. Neke su pak ušle u svijet biznisa i organizacija te otkrile treďż˝i stadij, odnosno "proceduralno znanje" koje proizlazi iz razuma i logike, a koje nam pomaďż˝e komunicirati u ovom svijetu znanstvenih ďż˝injenica i brojki. Konaďż˝no, "konstruirano znanje" nastaje kada poveďż˝emo sve dotadašnje naďż˝ine spoznavanja. Ovaj stadij se smatra stadijem osnaďż˝ivanja, u kojem se naše djelovanje temelji na slušanju sebe, drugih, svijeta oko nas te kreiranju smisla na temelju tako dobivenih informacija.

Komentar

Emilija Nagj

ďż˝elimo li da se dogodi bilo kakva promjena stvari je potrebno mijenjati "u korijenu". Svi smo mi (pre)ďż˝esto skloni "kozmetiďż˝kim" promjenama, tek toliko da se nešto dogaďż˝a, pa tako mijenjamo organizaciju, naďż˝ine rada i sliďż˝no samo da bi nešto radili, bez da ulazimo "u dubinu". ďż˝esto u tom procesu zaboravljamo na svrhu, odnosno cilj koji se promjenom treba

pročitaj...