Gotovo u jednoj generaciji, naša je kultura iskusila dvije zna�ajne promjene. Krute strukture rada koje su posljednjih 150 godina osiguravale relativnu stabilnost i napredak, ustupile su mjesto fleksibilnijem postindustrijskom gospodarstvu kojeg pokre�u nove tehnologije i globalna konkurencija. Istovremeno, prvi put u povijesti �ene su preuzele vode�a mjesta u biznisu i javnom �ivotu. Me�uodnosi ovih dviju promjena, gospodarske i društvene, u velikoj �e mjeri utjecati na budu�nost.
Nova ekonomija nagra�uje tvrtke koje decentraliziraju sredstva za proizvodnju koja u današnje vrijeme uklju�uju znanje, stru�nost i ljudski talent, obzirom da je mnogo isplativije organizirati posao na raznim disperziranim lokalitetima, pa �ak i u vlastitom domu, nego u velikim uredima i tvornicama. Peter Drucker nas stoga upozorava na rezultat ove promjene po kojoj pojedinac, a ne više organizacija, postaje klju�no mjesto stvaranja nove vrijednosti. No, za mnoge ljude opisana koncepcija predstavlja problem. Zbog ubrzanog ritma promjene u organizacijama i smanjene sigurnosti zaposlenja, ljudi se �esto osje�aju bespomo�no, te stoga mo�emo zaklju�iti kako su nastupila vremena velike nesigurnosti. Unato� tome, milijuni profesionalaca - posebice �ena - u�e kako da sami osmisle vlastiti posao, umjesto �ekanja da im to sustav u�ini. Nestajanjem prepreka izme�u posla i obitelji, kao i promjenom odnosa izme�u organizacija i zaposlenika, �ene su stavljene u znatno neugodniji polo�aj od muškaraca. One su pokreta�i društvene revolucije koja je polovici �ovje�anstva omogu�ila zauzimanje nove pozicije unutar društva u cjelini. Stoga nam prou�avanje �ivota �ena u ovom trenutku nudi mogu�nost procjene utjecaja društvene i gospodarske revolucije na barem tri podru�ja javnog �ivota:
1. Razvoj karijere i obrazovanja,
2. Razvoj poslovnog i društvenog poduzetništva,
3. Razvoj novih fizi�kih, društvenih i duhovnih zajednica koje unose promjene u svjetsku kulturu.