Promatrajuďż˝i trďż˝ište rada u cjelini, u nekim sektorima kao npr. u inďż˝enjerstvu, situacija se posebno sporo mijenja. Takoďż˝er moďż˝emo utvrditi postojanje generalnog trenda po kojem sve veďż˝i broj ďż˝ena vodi svoj vlastiti biznis.

U knjizi Breaking through the Glass Ceiling zagovarate kvalitetnije obrazovanje ďż˝ena kao najbolju podlogu za napredovanje u karijeri. U mnogim zemljama velik broj ďż˝ena pohaďż˝a obrazovne programe iz liderstva i poslovnog upravljanja. Dovodi li sve to, prema Vašem mišljenju, do konkretnih pomaka?

LW: Za konkretne pomake je potrebno vrijeme. ďż˝elite li razumjeti što se danas dogaďż˝a i ispravno procijeniti ulogu edukacije, morate se vratiti dvadesetak godina unazad, što priliďż˝no oteďż˝ava naše istraďż˝ivanje. ďż˝injenica je da u današnje vrijeme sve veďż˝i broj ďż˝ena pohaďż˝a i završava razne škole, teďż˝ajeve i programe, te na taj naďż˝in stjeďż˝e kvalitetno i visoko obrazovanje. U nekim su drďż˝avama pak zamijeďż˝eni iznimno bolji rezultati djevojďż˝ica u odnosu na djeďż˝ake na razini srednjoškolskog obrazovanja. No, pred nama je tek da otkrijemo kako ďż˝e se sve navedeno odraziti na trďż˝ište rada u godinama koje su pred nama. Osobno sam vrlo optimistiďż˝na, što ne znaďż˝i da oďż˝ekujem napredak bez problema. No, iskreno vjerujem kako ďż˝e kritiďż˝na masa mladih ďż˝ena koje postepeno ulaze u razliďż˝ita podruďż˝ja rada uistinu dovesti do znaďż˝ajnih promjena.

U izvješďż˝u kojeg ste objavili 2001. godine ukazujete na odreďż˝ene probleme ďż˝ena koje aspiriraju na top menadďż˝erske pozicije. Ti su problemi prisutni ďż˝ak i u skandinavskim zemljama koje se smatraju najnaprednijima u Europi po pitanju uloge i participacije ďż˝ena na radnom mjestu. Koje su po Vama kljuďż˝ne zapreke za napredovanje ďż˝ena u poslu?

LW: Rezultati skandinavskih zemalja su nas uistinu iznenadili obzirom da su to napredne zemlje koje su dostigle iznimnu razinu podrške koju pruďż˝aju zaposlenim ďż˝enama, u kontekstu jednakosti primanja, brige o djeci i sliďż˝no. No, trďż˝ište rada je ipak ostalo u znatnoj mjeri segmentirano u smislu podjele na "muške" i "ďż˝enske" poslove. Zanimljivo je napomenuti da vlade skandinavskih zemalja nude vrlo izdašne novďż˝ane naknade za porodiljski dopust koje mogu primati i muškarci, ali ih uglavnom koriste ďż˝ene. Mislim da je to uglavnom zato što muškarci imaju veďż˝a primanja, a dodatni problem je pritisak zajednice koja muškarca na porodiljnom dopustu ocjenjuje "feminiziranim". Opisana situacija se veoma sporo mijenja. Što se tiďż˝e segmentacije radnih mjesta, situacija je u cijelome svijetu vrlo sliďż˝na. Posebice je oďż˝ita u privatnom sektoru gdje se upravljanje uglavnom smatra muškim poslom.

Komentar

Kristina Horbec

Stakleni strop zasigurno je jedna od onih tema za koje nema konaďż˝nog odgovora. Postoji li ili ne postoji? Neke ďż˝ene kaďż˝u da nisu imale iskustva s njim, druge kaďż˝u da jesu, dok neki kaďż˝u da on neupitno postoji, samo je pitanje njegove debljine. Veďż˝ neko vrijeme pripremam ovaj tekst pa tako na tradicionalni Dan ďż˝ena ďż˝itam naslove u novinama: ďż˝ene u biznisu - mnogo truda, malo podrške i podnas

pročitaj...